Glasajte za dobrotvorku godine!

Ljubav i dobrota se baš uvijek vrate u nekom obliku, baš onda kad vam je najpotrebnije. Budite sigurni da kad dajete, jako puno i dobivate“, kaže Tihana Kunštek, dobrotvorka godine 2014.

Ljubav i dobrotu zajednici daruju tako sve dosadašnje kandidatkinje, njih 44 u prethodne četiri godine, otkako je nastala nagrada “Josipa Vancaš – dobrotvorka godine”, i 11 ovogodišnjih kandidatkinja među kojima će posjetitelji stranice http://dobrotvorka.zamah.hr/dobrotvorka-2015 izabrati onu koja će ove godine ponijeti titulu dobrotvorke godine.

Ovogodišnje kandidatkinje su:

  1. Vlatka Bakran Burić iz Zagreba redovito se uključuje u razne akcije u kojima vidi priliku za pomaganje. Osim projekata kojima pomaže djeci, najviše se angažirala u projektima namijenjenima beskućnicima i pomaganju siromašnima. Uključila se u rad časopisa Ulične svjetiljke i promovira časopis kroz različite akcije s poznatim osobama. Putem društvenih mreža pokrenula je inicijativu “Čista hrana za osobu u potrebi”. Voditeljica je župnog Caritasa u kojem redovito pokreće akcije pomoći socijalno ugroženim obiteljima, a upravo pokreće svoj novi projekt kluba za djecu i mlade “Zaklon”. Sve oko sebe inspirira i potiče na dobročinstva i vrlo zorno svjedoči kolika je veličina u malim, svakodnevnim, neprimjetnim djelima dobrote.
  2. Tanja Bijonda iz Zagreba, dopredsjednica udruge Portal dobrote, volontira u svrhu promicanja humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti u društvu, senzibiliziranja javnosti za potrebe društva i širenje dobrote i ljubavi prema čovjeku. Sudjelovala je u osmišljavanju, odrađivanju i provedbi akcije „Kruh za poslije“ na više od 500 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, na kojima je u protekle dvije godine podijeljeno više od 500000 kruha našim sugrađanima u potrebi. Sudjelovala je u osmišljavanju, odrađivanju i provedbi humanitarne ideje „Da ni jedno dijete u RH ne bude gladno“, kojom su osigurani obroci u školskoj prehrani za više od 17500 djece u školskoj godini 2015./2016.
  1. Blaženka Eror Matić iz Zagreba, članica Franjevačkog svjetovnog reda Kaptol Zagreb, pokretačica je i organizatorica Mobilnog tima volontera u palijativnoj skrbi koji već 5 godina pomaže palijativnim bolesnicima i njihovim obiteljima u cijelome Zagrebu. Vodi volontere Franjevačkog svjetovnog reda u požrtvovnom radu sa umirućima, pomaže im razvijati aktivnosti kao što su provođenje vremena sa korisnikom, pomoć kod ostvarivanja prava, praktična pomoć obitelji u skrbi za bolesnika, podizanje svijesti naroda o palijativnoj skrbi, edukacija te suradnja sa svim dionicima palijativne skrbi u Zagrebu i Hrvatskoj. Blaženka, ekonomistica po struci, vrijedno godinama pronalazi načine prikupljanja donacija i sredstava za provođenje aktivnosti  mobilnog tima te zapošljavanje socijalnog radnika kao koordinatora volontera u palijativnoj skrbi. U svemu vidi priliku za dobro i stvaranje pozitivnog iz negativnog, prilike iz problema.
  1. Marina Hoblaj iz Murskog Središća sa svojim je suprugom od 1990. najprije posvojila petoro djece s teškoćama u razvoju, a potom udomila sedmero djece. Trenutačno brine o četvero djece od kojih je dvoje romske nacionalnosti. Jedna je od glavnih aktera u projektu Razvoj udomiteljstva za djecu romske nacionalnosti „Različito ih vidimo, jednako ih volimo“ koji je financiran od UNICEF-a. Bila je i organizatorica Nacionalne konferencije o udomiteljstvu koja je bila posvećena upravo razvoju udomiteljstva za djecu romske nacionalnosti. Organizirala je brojne aktivnosti kojima je omogućila ljetovanja i izlete za djecu iz udomiteljskih obitelji. U sklopu Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece samoinicijativno je pokrenula akciju 500 šalova za 500 Božićnih poklona za djecu iz udomiteljskih obitelji te sama izrađuje šalove koji se poklanjaju osobama koje daju dobrovoljne priloge. Za svoj rad dobila je nagradu „Zrinski“, županijsko priznanje za humanitarnu aktivnosti.
  1. Danijela Jelić iz Splita, defektologinja po vokaciji, a humanitarka po srcu, predsjednica je Udruge za inkluziju “Lastavice” iz Splita, udruge koju je zbog dobročinstava pamte generacije mladih ljudi. Rekli bismo slobodno kako je Danijeli Jelić dobročinstvo u krvi jer boljem životu drugih, mladih ljudi, ona je posvetila svoj život. Kao predsjednica ‘Lastavica’ zajedno s ostalim volonterima organizirala je brojne akcije, manifestacije, provodila programe, a sve kako bi mladima koji tek izlaze iz domova i onima s poteškoćama u razvoju pružili bolji život, dostojan čovjeka. I uspjela je, jer su ‘Lastavice’  projektima “Laste savijaju gnijezdo” i “Svaka lasta čini proljeće” osigurale krov nad glavom onima koji nisu imali sreću odrastati u obiteljima. Da je doista uspjela pokazuju i danas  uspješni, mladi ljudi od kojih su mnogi stekli diplomu te ostvarili ono čemu svi težimo – sretan život.
  1. Lejla Juranić iz Zagreba pokretačica je neformalne građanske inicijative ‘Are You Syrious?’, pokrenute s ciljem zbrinjavanja velikog broja izbjeglica u zemljama tzv. Balkanske rute.  Svojim primjerom, neiscrpnom energijom, toplinom, iskrenim i aktivističkim pristupom, Lejla je omogućila da pojedinačna akcija preraste u međunarodno prepoznatu organizaciju za pomoć izbjeglicama. U posljednja dva mjeseca svakodnevno je ljudima u potrebi podijeljeno stotine tona voća, sendviča, energetskih pločica, dječje hrane kao i stotine litara mlijeka, vode, čaja i sokova. Tisućama ljudi koji su na svojem putu prema slobodi trpjele glad, žeđ, bol, kišu i hladnoći, podijeljene su tone odjeće, deka, šatora, prostirki, cipela. Danas ‘Are you Syrious?’ raspolaže s prihvatnim centrom za donacije, nekoliko skladišta, opremom za rad na terenu i stotinama volontera. Uza sve to, uz svoj ‘poziv’ volonterke i aktivistkinje kojeg živi izvan granica radnog vremena ili tjedna, Lejla ima svoje radno mjesto u tvrtki za distribuciju i servis laboratorijske opreme u Hrvatskoj i regiji, supruga je i majka troje djece.
  1. Marijana Matešić iz Sesveta majka je petero djece i, kako kažu svi koju je poznaju, žena s velikom dušom kakvu bismo svi trebali imati u susjedstvu da bi svijet bio ljepše mjesto za život. Ona pomaže običnim, malim ljudima. Kad jedna žena kao Marijana pokrene lanac dobrih djela, svakodnevno potičući i druge ljude da pomažu, taj lanac i dalje samo raste. Svima su poznate akcije za obitelj Basarac – tata Matija i Milan nisu imali dom. Marijana im je pomogla i dan danas ostala velika prijateljica, čak „druga majka“, kako kaže Milan. Hrvatska se podigla na noge, mediji su detaljno sve prenosili i pomogli da ta priča ima sretan završetak. Redovito pomaže nepokretnoj baki Olgi, samohranom ocu osmero djece Milivoju Malkoviću, samohranoj majci petero djece Nadi Križan i brojnim drugim ljudima u potrebi. Dosad je sudjelovala u četrdesetak akcija pomoći, i ne namjerava prestati. Uza sve materijalno što donese nekome na vrata, ona je još više teta, prijateljica, majka, pomajka, ruka koja tješi, rame za plakanje, zagrljaj, lijepi pogled, jedini osmijeh u danu i nada u bolju budućnost.
  1. Marija Mraz iz Koprivnice svojim je dugogodišnjim predanim radom u području civilnoga društva, napose doprinoseći boljem položaju osoba s invaliditetom u svakodnevnici i lokalnoj zajednici, kroz mnogobrojna djela ostavila otisak svoga srca za dobrobit svojih sugrađana i članova Udruge osoba s invaliditetom „Bolje sutra“ grada Koprivnice, čija je predsjednica. Potaknula je brojne društvene promjene u lokalnoj zajednici. U svojim javnim nastupima često otvara tabu teme poput obiteljskog nasilja, međuvršnjačkog nasilja, nepovoljnog položaja osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina…  Iako i sama osoba s invaliditetom, Marija je pozitivna žena, probleme vidi kao izazove i za svaki  razmišlja o mogućim rješenjima, ne odustajući tako dugo  dok ga ne riješi. Mudra žena, osoba prepuna životnoga iskustva, entuzijazma i filantropije, Marija svakodnevno nastoji biti podrška i prijateljica prije svega članovima Udruge, a potom i poslovnim suradnicima i prijateljima, prenoseći svoje obrazovanjem stečeno i životno iskustvo, doprinoseći ravnopravnom, pravednom i što kvalitetnijem suživotu sa svim građanima naše lokalne zajednice.  Marija “ne hoda po vodi”, nema ništa više od onoga što imaju drugi, ali ono što čini razliku su djela kojima kod drugih ostavlja svoj trag, OTISAK srca.
  1. Dragica Nekić iz Biograda njeguje svog supruga koji boluje od Parkinsonove bolesti. Već 25 godina ona je njegova i lijeva i desna ruka, lijeva i desna noga, koje hodaju umjesto supruga kad on ne može. Kada je iznenada ostao nepokretan i završio u bolnici u Zagrebu, Dragica je, iako vlasnica trgovačkog obrta Nekić, napustila sve i otišla sa suprugom u Zagreb, uz riječi: „Moja je dužnost da budem uz njega.“ Proizvodno-trgovački obrt Nekić redovito donira u humanitarne svrhe – poput donacija u poplavljena područja, sirotišta diljem Hrvatske kao i za stare i nemoćne u zaleđu Biograda. Dragica je ključna osoba u svim navedenim projektima. Najvažnija je svakako njezina brižna uloga majke, bake i supruge.
  1. Antonija Spajić iz Vinkovaca za vrijeme katastrofalnih poplava prošle godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji pridružila se Društvu Naša djeca grada Vinkovaca u Prihvatnom centru u Cerni gdje su bile smještene obitelji s poplavljenih područja. Ubrzo je postala voditeljica igraonice „GANJA“ za djecu s poplavljenih područja. Organizatorica je triju humanitarnih akcija „Pun kofer prijateljstva“, u u kojima su prikupljena sredstva za opremanje gotovo 200 kofera prijateljstva za djecu s poplavljenih područja – kovčega punog osobnih stvari po specifikaciji za svako pojedino dijete koji će poslužiti djetetu dok se ne vrati svom domu. Igraonica „Ganja“ u Gunji već je više od godinu dana jedini oblik (neformalnog) predškolskog odgoja koji se organizira uz podršku UNICEF-a, a Antonija koordinira rad igraonice, suradnju s roditeljima, donatorima i ostalim udrugama. Uključila se u rad s djecom izbjeglicama u tranzitnom centru Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj županiji kao koordinatorica rada i volontera Child friendly spacea u Opatovcu, sigurnom mjestu za igru u kampu, a kasnije, osim organiziranja rada volontera u tri smjene i dostupnosti 24-satne brige za majke i djecu (Mother and child corner), i sama odrađuje jednu smjenu dnevno.
  1. Slađana Vujica iz Pule, samohrana majka dvoje djece, 2008. godine odlučila je organizirati humanitarni koncert kako bi pomogla sugrađaninu da ode na operaciju koja će mu omogućiti da opet vidi. Nastavila je pomagati svojim bližnjima, prijateljima i poznanicima, te se 2010. godine pridružila građanskoj inicijativi Facebook Puljani humanitarci koja prikupljajući hranu i higijenske potrepštine pomaže socijalno potrebitim obiteljima na području grada Pule i Rovinja. Kao suorganizatorica i jedna od voditeljica građanske inicijative širi ideju pomaganja, humanosti i volontiranja na ostatak Hrvatske i s osnivačem inicijative Damirom Bošnjakom koordinira humanitarni rad grupa u 8 gradova. Ubrzo potom zbog prevelikog obima posla inicijativa prerasta u udrugu, čija je Slađana danas predsjednica. Pokrenula je predavanja o humanosti i volontiranju i osnovnim i srednjim školama te Klub mladih, koji aktivno pomaže prvenstveno djeci i mladima. Najviše se ponosi time što su u humanitarni rad Kluba aktivno uključena i njezina djeca. Dosad je organizirala nekoliko humanitarnih koncerata, akciju prikupljanja novčanih sredstava za tromjesečnog dječaka iz Pule kojem je bila neophodna operacija u inozemstvu i kojemu je po završetku akcije liječenje i omogućeno. Jednom godišnje organizira s udrugom motorista besplatnu podjelu kuhanog graha umirovljenicima, volontirala je u poplavljenim područjima Slavonije i jedan je od voditelja Humanitarne mreže Grada Pule.

Organiziranjem izbora želi se pohvaliti dobre primjere samozatajnog rada za opće dobro, nesebičnosti, čovjekoljublja, davanja bez zadrške, bez računice, često bez priznanja i daleko od očiju javnosti. Želimo pokazati javnosti da je dobro u svima nama, da se rad za opće dobro možda ne isplati u materijalnom smislu, ali davanje obogaćuje – ne samo onoga koji prima, nego i onoga koji daje. Onima koje od srca daruju želimo zahvaliti za to što čine i pokazati da ih zajednica vidi i prepoznaje njihov doprinos, poručuju iz Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah.

Dobrotvorka godine proglasit će se, kao i svake godine dosad, na svečanosti dodjele nagrade 10. prosinca 2015. godine u 13 sati u Muzeju Mimara.

 

Pozivam Vas da podijelite informacije o ovogodišnjem izboru i pozovete svoje čitatelje da sudjeluju u anketi na http://dobrotvorka.zamah.hr/dobrotvorka-2015.

Ana Mišić

Komentiraj

komentari