- 100% posvećenost zadatku vs. linija manjeg otpora
Ima ljudi koji rade samo da naprave, kako god da naprave bitno da je zadatak izvršen. Ima i ljudi koji daju sebe u to što rade, ulože maksimum i na kraju dobiju maksimum. Trud i zalaganje, ulaganje vremena, energije, znanja u ono što radimo uvijek donosi korist – dobro se osjećamo jer znamo da smo se zaista potrudili oko nečega, a također može donijeti nama i/ili poslodavcu određenu novčanu korist, dobar ugled, status i slično. Pa čak i ako ne uspijemo, a dali smo sve od sebe, naučili smo nešto vrijedno i korisno! U životu malo toga ide kao po špagi, pa ne postoji bez razloga izjava ‘Zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano?’.
- Planiranje i ciljevi – planiranje je ključ uspjeha
Bez plana i cilja djelujemo besciljno. Ne znamo što želimo, radimo od danas do sutra i puštamo stvari da nam se dogode. Je li to sve što želimo od života? Besciljno živjeti u ovom svijetu predivnih mogućnosti. Mi smo svi ovdje s velikim potencijalima, s nekom svrhom, samo je trebamo otkriti i ne odustati od toga jer je, eto, teško. Dobro je raditi godišnje, trogodišnje i petogodišnje planove, ali svodi li nam se planiranje samo na planiranje godišnjeg odmora, bilo bi dobro početi planirati nešto što možemo ostvariti u kraćem razdoblju. Npr. ne raditi sve u zadnji tren, ne kasniti na dogovore/posao, krenuti biciklom na posao i slično.
Nakon toga krenite na dugoročno planiranje – što želite od života, kakav život zamišljate, kakva osoba želite biti, s kojim ljudima želite biti i družiti se? Takva i slična pitanja vam mogu pomoći u zacrtavanju ciljeva.
- Određivanje prioriteta
E sad, kad smo nešto i isplanirali, zadali si ciljeve, možda uviđamo da smo si previše toga zadali – posebno ako odjednom treba svašta napraviti. Ako se vratimo na prethodne stavke isto možemo zaključiti da se ne možemo 100% posvetiti fotografiranju, pisanju, edukaciji, vježbanju i odgoju djece. Treba i odmarati, predahnuti – to svakako staviti u ciljeve 😊
Rasporedite stvari tako da ih možete obavljati unakrsno ako dobro idu „ruku pod ruku“, ali ako tek započinjete s nekom edukacijom i želite joj se u potpunosti posvetiti uz posao i obitelj, vrlo vjerojatno ćete imati malo vremena za nešto dodatno, učenje nekih drugih vještina i slično. Polako!
- Umrežavanje, povezivanje
Nemojte misliti da je to važno i da postoji samo na filmovima. Povezivanje s ljudima koji rade sličan posao kao mi ili ako se bave sličnim aktivnostima u životu, vrlo vjerojatno slično misle kao i mi i imaju slične poslovne ciljeve. Dobro je čuti mišljenja drugih ljudi, kao što je drugima to važno čuti od nas. Danas je to vrlo lako zahvaljujući društvenim mrežama, pa iskoristite suvremenu tehnologiju! Uvijek je dobro pohvaliti druge u aktivnostima koje smatramo važnima, poticati ih, reći neku lijepu riječ, istaknuti što nam se sviđa kod druge osobe/udruge/organizacije itd.
- Okružiti se sebi sličnim ljudima – imate li toksična prijateljstva?
Povezano s prethodnim ciljem je druženje sa sebi sličnima. Imate li dojam kako vas druženje s jednom skupinom ljudi napuni pozitivnom energijom, a s drugom pak u potpunosti iscrpi? Slušajte svoje tijelo, misli i potrebe. Zašto se mučiti i družiti se s ljudima koji vam oduzimaju životnu energiju kad jedan je život? Ako se baš morate družiti s ljudima koji vam ne odgovaraju pokušajte to svesti na minimum i potrudite se da vas to što manje opterećuje (jer znamo da poslovne kolege često ne možemo birati) – odluka je na vama!
- Cjeloživotno učenje
Mogu reći da se ne mogu dosjetiti zanimanja u kojem nema učenja novih vještina, novih postupaka, načina rada. Ako vam znanje ostane na onom koje ste stekli u srednjoj školi ili na fakultetu bojim se da će vas pojesti konkurencija. Poslodavci cijene zaposlenike koji uče, koji se trude i ulažu vrijeme u nešto novo (bilo privatno ili poslovno). Također, ništa vas ne košta pitati ako za vrijeme radnog vremena želite na neku edukaciju koja će poboljšati vaše radne vještine, ali si ju ne možete sami priuštiti. S osmišljenim planom to predstavite poslodavcu kao ulaganje u posao!
- Fizička aktivnost – ne uzimati zdravo za gotovo svoje zdravlje
Kao što sam pisala u nekim drugim člancima, fizička aktivnost je jako važna da bismo mogli dobro funkcionirati. Ponekad nam je lakše sjesti pred TV i pustiti da nam vrijeme nakon posla olako prođe. Ali, zašto ga ne iskoristiti kvalitetnije? Nije li suludo da ako sjedimo cijeli dan na poslu, možda i sjedimo na putu do/od posla, dođemo doma i opet sjednemo ili legnemo? Ne kažem da nije dobro odmoriti nakon posla i da nije normalno što smo umorni nakon 10h utrošenog dana na posao, 1-2h možemo izdvojiti za nešto konstruktivnije od TV-a. Čak i ako krenemo biciklom ili pješice na posao već smo nešto učinili za svoje fizičko, ali i mentalno zdravlje!
- Samopouzdanje
U cijeloj toj priči vrlo važno mjesto zauzima i samopouzdanje! Jeste li primijetili da će se „sva vrata“ otvarati nasmiješenim ljudima, ljudima koji odišu pozitivnom energijom, uspravno hodaju uzdignute glave i pogledom prema naprijed? Stav je jako važan kako u poslovnom tako i u privatnom životu. No, to je već tema za neki drugi članak 😉
Iva Sambolek, mag. paed. soc.
