Kako biti smirenija i sretna mama?

mindfulness
Persil

Jesi li čula za mindfulness? U zadnje vrijeme se, na svu sreću, taj pojam sve više može čuti i kod nas. U nastavku pročitaj oko čeka se diže tolika prašina, što su pokazala istraživanja i primjeni korisne savjete kako biti smirenija osoba, a time i mama.

Unutar Buddhina učenja, mindfulness je temeljni dio meditacijskih praksi razvijanja uvida i mudrosti. No, ne moraš proučavati takva učenja da bi naučila kako biti mindful. Mindfulness je prirodna sposobnost svakog čovjeka da bude svjestan (prvi element mindfulnessa) svega što se oko njega događa u sadašnjem trenutku i da to može prihvatiti sa suosjećanjem na miran i opušten način (drugi element mindfulnessa). Znači, to se radi bez osuđivanja, procjenjivanja, pripisivanja etiketa i pridjeva.

Ako si mindful, to znači da se ne opterećuješ prošlošću koju ne možeš mijenjati niti se brineš o budućnosti, posebno o stvarima na koje ne možeš utjecati (kao što je promišljanje hoće li tvoja trogodišnja kćer upisati Medicinski fakultet). Živiš sada i ovdje.

Pritom, naravno da se ponekad brinemo o budućnosti, posebno u fazama života koje percipiramo naročito stresnima, ali to samo znači da nećemo ‘mlatiti praznu slamu’, nego ćemo se aktivirati i napraviti plan ako se dogodi ono što nas brine. To može biti plan traženja posla ako nemamo posao, umjesto da razmišljamo nešto poput ovoga: ‘nitko me neće zaposliti, nisam vrijedna tog posla, dijete mi je često bolesno – tko će me zaposliti’ i slične misli. Ili pak, ako smo nezadovoljni sadašnjim poslom, naše misli ne bi trebale previše ići u crni ponor: ‘oni mene ne cijene, najviše radim dok kolegica cijeli dan ispija kavu, imam premalu plaću i premalo godišnjeg odmora – ne mogu više ovako’, nego ćemo napraviti plan traženja novog posla, otvorit ćemo oglase za posao i tražiti bolje ponude, poslove na kojima bismo mogli biti zadovoljniji.

Biti mindfulness i imati um koji je opušten i otvoren nikako nije slučajnost, nego je to svjestan odabir svakoga od nas iz trenutka u trenutak i to nije nimalo lak zadatak. Treba vježbati vraćati se na sadašnji trenutak.

Ako si na kavi s prijateljicama, onda si na kavi s prijateljicama, a ne na listi zadataka koje trebaš napraviti nakon te kave. Uživaj i fokusiraj se na ono što prijateljice govore, slušaj ih i sudjeluj u razgovoru, njeguj to prijateljstvo. Kasnije ćeš si uzeti 5 min i isplanirati kojim redom ćeš što obaviti. Ako ti misli ipak pobjegnu, jer svima se to ponekad dogodi, osvijesti da misliš o nečemu drugom i vrati se u sadašnji trenutak.

Kad ti dijete nešto govori, važno mu je nešto podijeliti s tobom, važno mu je da ga slušaš. Budi u tom trenutku, posveti mu svoju pažnju, postavi mu pitanja, reflektiraj njegove osjećaje, posebno ako mu je teško zbog nečega, podrži ga nježnim dodirom ili osmijehom. Nemoj pasivno kimati glavom dok razmišljaš što sve imaš u hladnjaku i što s tim možeš skuhati. U redu je ako se to dogodi, sasvim je normalno odlutati, ali kao i u prijašnjem primjeru, osvijesti to i vrati se.

Osim brige za budućnost, tu je i prihvaćanje bez osuđivanja, prihvaćanje da se sve događa s razlogom i da je upravo onako kako treba biti. Prihvaćamo da su nam se dogodile neke stvari u prošlosti, da je to jednostavno tako i da to ne možemo promijeniti koliko god mislili o tome i ubijali glavu ‘da sam barem…’. Ono što možemo je izvući najbolje iz toga.

Glavne dobiti mindfulnessa jesu i fizičke i psihičke:

  • smanjenje emocionalnog i fizičkog stresa i tuge,
  • povećanje općeg osjećaja opuštenosti, mira i sreće,
  • povećanje fokusiranosti i produktivnosti u onome što radimo
  • pronalazak iskrenog zadovoljstva sa stvarima baš onakvima kakve jesu
  • suosjećanje i empatija

Studije su pokazale da neprestana ruminiranja (neprestana vrtnja nekih događaja, situacija, riječi, misli) i zabrinutost doprinose razvoju mnogih mentalnih bolesti, odnosno nesretnosti i nezadovoljstva životom koje se počne manifestirati putem raznolike simptomatologije (glavobolje, tjeskoba, depresija, fobije). Korištenje mindfulness tehnika doprinosi značajnom smanjenju ruminacije i tjeskobne zabrinutosti.

Da ponovimo!

Život u sadašnjem trenutku i prihvaćanje s mirnoćom (ne pasivizirati se nego aktivirati i mijenjati ono što je u tvojoj moći).

Kad ti dođu negativne, crne misli, osvijesti ih, osvijesti da nema smisla tako razmišljati, da ti to uopće ne pomaže, naprotiv, osjećaš se još gore, otpuši ih kao što vjetar otpuhuje oblake – nekad brže, nekad sporije i to je u redu. Ne trebaš se opterećivati time. Sve je stvar vježbe.

Mindfulness nije čaroban štapić koji će sam od sebe eliminirati sve ružno i neugodno što nam se možda događa, nego nam pruža sposobnosti svjesnosti neugodnih misli i emocija, a uz pomoć toga postajemo svjesniji izbora koje možemo odabrati da bismo riješili prepreku.

Lakše ćemo postupati s onim što nam se događa, s mirom i empatičnosti.

Samo opušteno!

Iva Sambolek, mag.paed.soc.

Korištena literatura za one koji žele pročitati više:
Mindfulness.hr
Headspace.com

Oglas

Komentiraj

komentari

Persil