Koliko voća i povrća dnevno uvrstiti u jelovnik?

Svjetski dan hrane idealna je prilika da preispitamo svoje svakodnevne prehrambene navike i još jednom se podsjetimo da su pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost najbolji čuvari zdravlja

Zagreb, 16. listopada 2019. – Današnji dan već se tradicionalno diljem svijeta obilježava kao dan kada slavimo hranu te podsjećamo na borbu protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. No, paradoksalno, istovremeno raste problem pretilosti – zbog ubrzanog načina života sve je manje slobodnog vremena za promišljanje i pripremu uravnoteženih obroka, jede se s nogu, a vodu zamjenjuju razni napitci s velikim količinama šećera. Rezultati su porazni – procjenjuje se da je u svijetu preko 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djece pretilo, a pogođeno je i sve više predškolaca. Brzog rješenja nema – ključ je u promjeni prehrambenih navika, a voće i povrće na tom su putu nezaobilazni suputnici.

Jednostavna receptura koju svi trebaju slijediti glasi: dva serviranja voća i tri serviranja povrća dnevno. Što to u praksi znači? Prema preporukama nutricionista, upravo je to mjera kojom bi se zadovoljila dnevna potreba za nutrijentima poput vitamina i minerala, ali i dodatno obogatio jelovnik dijetalnim vlaknima, elektrolitima i antioksidansima. Serviranja se najjednostavnije i najbrže određuju pomoću dlana odnosno šake, pri čemu je svakome njegova šaka ujedno i mjera serviranja. Na primjer, serviranje bobičastog i orašastog voća podrazumijeva količinu koja stane u otvoreni dlan, dok serviranje voća i povrća poput kruške, jabuke, mandarine, brokule, cvjetače ili cikle obuhvaća količinu veličine zatvorene šake. Iako nutricionisti savjetuju konzumaciju sezonskog, odnosno svježeg voća i povrća u serviranje možemo ubrojiti i konzervirano te zaleđeno voće i povrće.

Svi znamo da su voće i povrće najbolji prijatelji zdravlja, no u praksi smo skloni to zanemariti i glad i žeđ utaživati nezdravim namirnicama poput “fast food-a” i gaziranih napitaka. Najbolja rješenja dolaze nam iz prirode, koja sada u jeseni  daje plodove bogate vitaminom C, antioksidansima poput kvercetina u jabuci i kruški te beta glukana kojeg možemo naći u gljivama i kestenima, a pomaže u borbi protiv čestih prehlada i infekcija u hladnijem zimskom razdoblju. Od posebne je važnosti naučiti najmlađe o svim prednostima uravnotežene prehrane, jer će navike stečene od malih nogu prenijeti u svoje odrastanje’ – poručuje Koraljka Novina Brkić, nutricionistica kompanije Nestlé.

S ciljem educiranja učenika sedmih razreda o važnosti zdrave prehrane, Nestlé je u Hrvatskoj pokrenuo projekt “Vrtim Zdravi Film”, koji uskoro ulazi u devetu sezonu. Do sada je u Hrvatskoj educirano više od 30.000 učenika, a u sklopu globalne inicijative Nestlé for Healthy Kids, koja se provodi u 80 zemalja, educira se više od osam milijuna djece godišnje.

Više informacija možete pronaći na stranici  Nestlé.

Oglas

Komentiraj

komentari