Možemo li motivirati djecu da se ponašaju pozitivno

motivacijski odgoj

Općeprihvaćen stil roditeljstva pretpostavlja nagrađivanje djece kada se dobro i lijepo ponašaju i to tako da im se daje više nježnosti i pažnje, a da se loše ponašanje kažnjava povlačenjem i distanciranjem od djeteta kako bi ga se potaknulo da odustane od lošeg i pokaže lijepo vladanje.

No, čini se kako ovaj pristup više šteti, nego što pomaže, sugeriraju stručnjaci te dodaju kako postoji alternativa ovom obliku odgoja.

“Bildanje” motivacije – Psiholozi su se bavili pozitivnim i negativnim vrstama roditeljske pažnje, kao i jednim drugačijim stilom koji se naziva “podrška autonomije”.

Taj alternativni stil uključuje postupke pomoću kojih roditelji “bildaju” unutarnju motivaciju kod djece, koji se pokazao najučinkovitijim.

Svoju studiju započeli su anketiranjem 169 djece starosti oko 14 godina koja su trebala opisati stil odgoja koji prakticiraju njihovi roditelji te koliko često od roditelja skrivaju negativne emocije kao što su strah ili ljutnja. Zajedno s profesorima su ocijenili vlastiti školski uspjeh i na kraju su odgovarali na pitanja zamjeraju li štogod svojim roditeljima.

Pozitivna pažnja kao nagrada za dobro ponašanje – Rezultati su pokazali da djeca koja su dobivala pozitivnu pažnju od strane roditelja kao nagradu za dobro ponašanje shvaćaju razloge tj. da su mama i tata tako željeli promovirati dobro ponašanje. Ipak, oni sami ne vjeruju u vrijednost dobrog ponašanja već samo u krajnji cilj tj. nagradu.

Ista ta djeca pokazala su da u vezi sa školskim uspjehom više pažnje posvećuju testovima i ispitima tj. konačnom rezultatu, te da ne shvaćaju vrijednost samog procesa učenja koji stoji iza dobivenih ocjena. Ova grupe djece također je potiskivala bijes i strah usmjeren prema roditeljima, što nije zdravo.

Uskraćivanje pažnje kao kazna za loše ponašanje – Studija je pokazala da roditelji koji su prakticirali stil ignoriranja i uskraćivanja pažnje u odgoju, kod djece uzrokuje manjak motivacije. Drugim riječima ta djeca ne mare za aktivnosti koje njihovi roditelji cijene, kao što je primjerice pisanje zadaće, jer smatraju da im te aktivnosti neće pomoći u ostvarivanju bilo čega u životu, niti se osjećaju sposobnima obaviti aktivnosti koje se od njih traže.

Djeca kojoj je uskraćivana pažnja imaju niz zamjerki prema roditeljima jer ih doživljavaju kao iznimno sklone kontroli, dok sama djeca teško kontroliraju vlastite osjećaje i imaju problema u ponašanju.

Što je alternativa – Studija je otkrila da je najučinkovitija alternativa tzv. stil “podrške autonomije”. Ovaj stil odgoja podrazumijeva pozitivno nagrađivanje djece, ali tako da se osim nježnosti i pažnje djeci ponude objašnjenja i razlozi zbog kojih roditelji žele da se ono ponaša na određeni način.

Djeci se daje više mogućnosti izbora i načina obavljanja aktivnosti, daje im se ohrabrenje i uvažava njihov stav i mišljenje u cijelom tom procesu. Na taj će način djeca uvidjeti unutarnju i najvažniju vrijednost dobrog ponašanja i uspjeha u školi.

Znanstvenici su otkrili da djeca koja su odrasla uz ovaj oblik roditeljskog odgoja bolje prepoznaju širi raspon mogućnosti, da su fleksibilnija i pokazuju pozitivne oblike ponašanja.

Primjerice, oni ne uče zbog ocjena ili zato što moraju, već nalaze u gradivu nešto što ih zanima. Ista grupa djece nije imala negativnih i potisnutih osjećaja prema roditeljima.

Nekako se nameće zaključak, kao i svaki put kad se razgovara od odgoju djece, da za taj proces treba imati vremena, uložiti određeni trud i sam imati ideju i motivaciju za krajnji i željeni cilj.

M.Z.

Oglas

Komentiraj

komentari