Danas svečanim otvaranjem na Ljetnoj pozornici Tuškanac (20:30) službeno počinju 27. Dani hrvatskog filma koji traju do 20. lipnja u Kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka i Parku Stara Trešnjevka te na Ljetnoj pozornici Tuškanac i Akademiji dramske umjetnosti. Donosimo vam top-listu nezaobilaznih filmskih događaja ove tradicionalne smotre najboljih hrvatskih djela sedme umjetnosti svih rodova.
1) Virtuozne glumačke zvijezde
Od legendi hrvatskog glumišta Ksenije Marinković, Zlatka Burića, Trpimira Jurkića, Mate Gulina, Zdenka Jelčića i Mirele Brekalo, preko vrlo uspješne srednje generacije na čelu s Marijom Škaričić, Lanom Barić, Bojanom Navojcem, Juditom Franković, Živkom Anočićem, Nikšom Butijerom, Anom Begić Tahiri i Hrvojkom Begović, do mladih zvijezda poput Kaje Šišmanović, Tene Pataky i Nikole Baće, igrani segment natjecateljskog programa 27. DHF-a poligon je glumačkih bravura svih raspona – minijaturnih, dramskih, komičnih i tragičnih, sustegnutih i eksplozivnih. U filmu Frankfurt, glavni grad Njemačke pratimo tako međuigru Ksenije Marinković i Anje Matković, kao majke i kćeri koja odlazi na rad u Njemačku. U novom djelu Alda Tardozzija Siguran let Lana Barić, Bojan Navojec i Kaja Šišmanović dali su dijaloški razigran i lepršav, rijedak primjer uspjele hrvatske obiteljske komedije, a na drugom kraju žanrovskog spektra Marija Škaričić odigrala je krimi-trilersku rolu smirene i proračunate Čistačice sinova zločina. U još jednoj žanrovskoj roli Trpimir Jurkić igra tvorničkog radnika kao čovjeka od akcije koji “stvari uzima u svoje ruke” (Behemot). Ana Begić Tahiri je pak naporna mater koja političkom korektnošću maltretira osoblje dječjeg vrtića (Naopako), dok se Mate Gulin i Zdenko Jelčić pod stare dane spore oko časti i preljuba (Sitnica). Mirela Brekalo nosi zahtjevnu glavnu ulogu Marice, još jedne čistačice, ali one koja mašta o bijegu u drugačiji život, uz vrlo rezerviranu pomoć prijateljice Ksenije Pajić. U novom filmu Tomislava Šobana legendarni osječki glumac sa svjetskom karijerom Zlatko Burić je životom istrošeni, ali pragmatični i dalje britki Otac koji se s malo riječi i fascinantnom ekspresijom nosi s postupcima nasilnog sina. Kraljica Martine Marasović počiva prije svega na krupnom kadru Hrvojke Begović kao frustrirane žene/majke/kraljice koja prijatelju iznosi razočaranja svoga samo naoko skladnog obiteljskog života. Nikša Butijer zatvoren je s Josipom Lukićem, kao čudnim protagonistom filma Marija, u vozilo Zagrebparkinga gdje s njime filozofira o društvenim i vjerskim temama, ali nikako ne nalazi zajednički senzibilitet. Barbara Vekarić nakon Prve dame Dubrave glavnu ulogu u novom filmu Nitko nije savršen ponovno daje sada već stasaloj glumici Teni Pataky koja kao djevojka Stefani na školskoj ekskurziji od kolega krije fizičku malformaciju. Nadolazeća muška zvijezda Nikola Baće predvodi pak ekipu (Judita Franković, Bobo Jelčić, Živko Anočić) neobičnog filma Gdje se vrabac skriva kad je hladno Denisa Lepura i Marka Stanića koji svojom dinamičnom formom, ali i glumačkom ekspresijom odražava unutarnji život mladića suočenog sa strahovima, frustracijama i izazovima odrastanja, kao i s odsutnošću figure oca.
2) Gorke pilule devedesetih
Autor senzacionalnog Gazde Dario Juričan u novom filmu “iz iste serije” svoj interes s Ivice Todorića premješta na Miroslava Kutlu, aferu Grupo, “petog ortaka” te politiku i privatizaciju 1990-ih i ranih 2000-tih godina. Nakon nagrađivanog prethodnika, koji se prometnuo u kultni događaj hrvatskog dokumentarizma zahvaljujući vrhunskom istraživačkom poslu, osobnoj autorskoj noti s kojom su se gledatelji mogli poistovjetiti te trenutku u kojem se pojavio, Gazda: Početak nudi još upečatljiviji uvid u Hrvatsku kao otetu državu u kojoj se na pozicijama moći orkestrirano smjenjuju “dečki” iz više-manje istog tima. Koliko god nam događaji bili poznati, Gazda: Početak na njih baca novo svjetlo jer ih vješto prelama prvenstveno kroz njihove antijunake, od kojih mnogi i govore u filmu.
Refleksi događaja i protagonista koje prikazuje Gazda: Početak na tzv. malog čovjeka danas vidljivi su u Buffetu Željezara Gorana Devića – filmu ambijentiranom u i ispred kafića sisačkog autobusnog kolodvora, kojega pohodi ono malo izgubljenih duša koje još nisu krenule put Njemačke ili Irske.
I u dokumentarnom filmu Miroslava Sikavice Glasnije od oružja vraćamo se u 1990-e, ovoga puta kako bismo se prisjetili glazbene i video-glazbene umjetnosti propagandne, ratne namjene. U filmu autori i izvođači pjesama poput Mi smo garda hrvatska, Moja domovina, Croatia in Flames, Čekam te itd. progovaraju o “danima ponosa i slave”, objašnjavajući svoje motive, ali i muzičke i tekstualne izvore estradnih uspješnica toga doba. Glasnije od oružja jedinstveni je uvid u vrijeme koje bi jedni željeli zaboraviti, dok mu se drugi u začaranom krugu uvijek iznova vraćaju.
U epizodi iz nove sezone iznimno uspješne serije Betonski spavači predstavljen je Zagrebački velesajam, još jedna žrtva mentaliteta 90-ih – ovoga puta ne toliko pretvorbe i privatizacije (premda se jedan značajan restoran iz Juričanova filma u njemu i danas nalazi), koliko napuštanja urbanog planiranja i izbacivanja modernističkih mačića sa socijalističkom vodom. Nekadašnji prostor ekonomskog i ideološkog susreta Istoka i Zapada, izvorno zamišljen kao prvi korak promišljene izgradnje Novog Zagreba, čiji je gotovo svaki paviljon umjetničko djelo najistaknutijih arhitekata 1950-ih i 1960-ih, danas je dijelom neartikulirana ruina i odlagalište otpada, a dijelom višestruko prenamijenjen prostor u skladu s potrebama i zamislima novoga doba. Fantastično snimljeni, stručno, ali razumljivo popraćeni komentarima i intervjuima s protagonistima vremena, poduprti i bogatom filmskom arhivom, Betonski spavači u gledateljima znaju probuditi osjećaje nostalgije, razočaranja, ljutnje ili sjete, ali ne predstavljaju toliko zagovor prošlih utopijskih projekata, koliko objektivni uvid u arhitekturu i život koji se u njoj i oko nje sa svim svojim mijenama odvija iz desetljeća u desetljeće.
3) Crtana nostalgija i nogomet na otvorenom
Drugo, intimnije i u najboljem smislu “kvartovsko” otvoreno ljetno kino DHF-a ono je u Parku stara Trešnjevka. U njemu se u nedjelju 17. lipnja od 21:30 odvija revija junaka hrvatskih animiranih serijala, namijenjena podjednako mlađoj i zreloj publici. Prisjetit ćemo se zajedno pustolovina Maxi Cata, Ptice i crveka, Inspektora Maske, Profesora Baltazara i Malih letećih medvjeda. Za ljubitelje nogometa u utorak 19. lipnja u istom se terminu nudi izbor filmova o “najvažnijoj sporednoj stvari” pod nazivom “Više od igre – nogomet u hrvatskom filmu”. Riječ je, karakteristično za DHF, ponovno o izboru iz svih filmskih rodova: igrani Kratke lopte – Razmjena dresova Bobe Jelčića, spotovi Pips, Chips & Videoclipsa i Hladnog piva, eksperimentalni Nogomet Ane Hušman, animirana Utakmica Krešimira Zimonića, te dokumentarni Kelti Đure Gavrana i Vox populi Nikole Babića. Gledateljima koji ne mogu bez nogometa DHF u predahu od utakmica svjetskoga prvenstva nudi ove pomalo subverzivne filmske poglede na nogomet i njegove nuspojave.
4) Beskompromisne priče i autentični ambijenti autora sutrašnjice
Produktivni i talentirani splitski redatelj Igor Jelinović u okružje glazbeno-scenskog spektakla koji je postao sinonimom turističkog uzleta njegova grada smješta priču o pomalo čudnom momku (Josip Lukić), nesretno zaljubljenom u prijateljicu (Mirela Mađor). Riječ je o još jednom u nizu iznimno autentičnih Jelinovićevih filmova iz omladinskog miljea, pogođenog leksika i prikaza interpersonalnih odnosa, ovoga puta tijekom gradskoga đira i same Ultre. Jelinoviću se osim Ultre u natjecateljskom programu, u segmentu “Izvan okvira” prikazuje i film Sandra i Marina iz istog generacijskog rakursa te fabularno također izgrađen uokolo partyja, ali ovoga puta u Zagrebu i s fokusom na nekonvencionalne djevojke.
Jedan drugi splitski autor, Josip Lukić, na film je pak doveo svoju Majči i tretirao je kao što to obično čini sa svojim likovima – beskompromisno. Rešetajući je pitanjima u rasponu od posve intimnih do svjetonazorskih, Lukić joj oblikuje jedinstvenu i u konačnici dirljivu posvetu, ponirući istovremeno i u genezu vlastita identiteta.
Dokumentarni film Doma za Božić redatelj Tomislav Đurinec iskoristio je ne samo za blagdansko autanje obitelji, već i za emocionalnu operaciju na samom sebi nakon prekida veze s mladom glumačkom zvijezdom Adrianom Pezdircom, a Kristina Baticeli također je junakinja vlastita filma Crna ovca Bistrička u kojem obitelji i prijateljima ispovijeda vlastiti ateistički svjetonazor te se pritom susreće s različitim reakcijama i nudi fresku sve klerikalnijeg društva.
Dubrovkinja s američkom karijerom Antoneta Alamat Kusijanović u kratkom prologu svoga dugometražnog filma u nastanku pod naslovom U plavetnilo portretira ljubomornu i posesivnu trinaestogodišnjakinju u arkadijskom koločepskom ambijentu, ne bježeći ni od aspekta tinejdžerske pohote, te najavljuje da se od njezina nadolazećeg cjelovečernjeg djela, koje budnim okom nadzire i Martin Scorsese, može puno očekivati.
Naposljetku, svestrana redateljica mlađe generacije Daria Blažević, učenica Michaela Hanekea i jedna od najaktivnijih članica Kinokluba Zagreb, u svom eksperimentalnom filmu Kartograf poslužila se Google Earthom kako bi ponudila jedinstvenu satelitsku perspektivu na ciklične zemaljske linije i forme, prije negoli se njezino oko “otelo Zemlji” i odlutalo u svemirska prostranstva.
5) Restaurirani klasici na velikom platnu
27. DHF u programu “Retro” poštovateljima domaće filmske povijesti nudi rijetku priliku da u adekvatnom formatu pogledaju friško restaurirane: Splendid Isolation Petra Krelje – jedan od četiri bunkerirana hrvatska dokumentarca s početka 1970-ih, o klasnim razlikama u nominalno besklasnom društvu; nadrealističku, pop-art, psihodeličnu i erotičnu Mačku Zlatka Boureka; Putovanje Bogdana Žižića – modernistički igrani film o nijemoj komunikaciji putnika koji tajanstveno nestaju u vlaku; i Vrijeme šutnje Rudolfa Sremca – potresni film istine o izbacivanju starih ljudi iz slavonskog sela.
M.Z.
