Promjena vremena i utjecaj na ljude

meteoropatija, zdravlje

Poznato je da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego što se dogode. Pitanje, kako to promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo, postavio je Hipokrat još prije 2400 godina, a još uvijek na to nema naučno potkrijepljenog odgovora.

Istraživanja, iako ograničena, pokazala su da su vremenske prilike i bol ipak povezani. O tome postoji nekoliko teorija, pa jedna kaže, da se pri padu atmosferskog tlaka mišići (mikroskopski) rastežu stvarajući pritisak na zglobove i živce.

Utjecaj na krvni tlak

Po drugoj teoriji promjene atmosferskog tlaka utječu na ljude osjetljivih živaca, kao i one koji pate od kroničnih bolova, ili su postali osjetljivi zbog upale, ozljede ili postoperativnih ožiljaka.

Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata. Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog tlaka mijenja i naš krvni tlak, a ovo može izazvati niz daljnjih posljedica.

Munje su okidač za migrene

Nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31 posto i rizik od migrene kod kroničnih bolesnika za 28 posto (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Točan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetski valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.

Smog – rizik za srce i pluća

Istraživači su povezali i izloženost sitnim česticama tvari u zraku – dakle izloženost smogu – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema.

Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine. Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog živčanog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema.

Magla može biti korisna

Za razliku od smoga magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tijekom dana budu u zraku padaju na tlo.

Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni puteva su, naravno, učinkoviti kod filtriranja. Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.

Oluje za depresiju i nasilje

Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju znanstvenika oluje mogu kod pojedinaca povećati rizik simptoma depresije, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.

Sasvim druga studija koju su proveli istraživači povezala je nizak atmosferski tlak s povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.

Hladnoća budi reumu

Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tijekom hladnog vremena. Šanse za povećanje bolova su veće za 16 posto kad dođe do jačeg pada temperature. Jedna teorija povezuje pad tlaka zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme s povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. Iako su podaci nejasni, ispitanici se žale više tijekom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo.

Kako ublažiti bol

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama. To znanje – znanje što se točno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo čekati da promjena prođe.

Znanstvenici ipak poručuju da je moguće donekle ublažiti simptome. Tijekom vremenskih promjena neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.

Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže.

Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol. Važno je i kretanje. Prije nego što izađete van, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s kroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Znanstvenici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje.

Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tijekom promjena vremena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će vas u potpunosti okupirati.

Hormoni (ne)raspoloženja

Za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona – serotonin i melatonin. Serotonin pruža opći osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je nivo serotonina nizak, veće su šanse da ćemo se osjećati pospanim, umornim i generalno lošije raspoloženim.

Melatonin, s druge strane, pruža osjećaj pospanosti. Kada oči vide tamu, šalju signal do mozga koji zatim otpušta melatonin koji inače služi i za uspostavljanje ciklusa spavanja.

Važno je napomenuti da se veza između ovih hormona i lošeg raspoloženja tokom „sivih i tmurnih“ dana još uvijek proučava, iako se generalno vjeruje da su dokazi poprilično očigledni.

Vedro nebo za bolji san

Iako nam se može učiniti da spavamo bolje i duže kada je oblačno, kišovito ili generalno tmurno vrijeme, znanstvenici tvrde da ipak spavamo bolje kada je nebo vedro.

Istraživači su proveli studiju koja je uključila 43 sudionika koji su vodili „dnevnike spavanja“ 105 dana. Istraživači su zatim usporedili rezultate dnevnika spavanja s bazom podataka o vremenskim prilikama, te otkrili da su sudionici spavali puno bolje i duže kada je vani bilo vedro nebo.

Važno je napomenuti da utjecaj vremena na naše zdravlje nije isključivo vezan za starosnu dob, mada se stariji ljudi češće žale na promjene u tijelu uzrokovane vremenskim prilikama. Kako su promjene vremena danas intenzivnije, češće i nepredvidivije, veliki broj mladih ljudi i onih srednje dobi osjeća vidne promjene u organizmu kod takvih vremenskih prilika.

M.Z.

Midas

Komentiraj

komentari