Sanela Dropulić: „Virtualni Ženski poduzetnički centar dati će sve od sebe da samozaposlene poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu.“

Uz dobru poslovnu ideju, mnogo volje i malo hrabrosti samozaposlene žene postaju sve brojnije u domaćoj ekonomiji. Unatoč tome, i dalje nailaze na prepreke tijekom realizacije svojih poslovnih ideja. Kako bi lakše pronašle podršku u tom dugotrajnom procesu izgradnje karijere, samozaposlena poduzetnica Sanela Dropulić odlučila je pokrenutiVirtualno poduzetnički centar koji će spojiti postojeće, ali i buduće poduzetnice te tako omogućiti razmjenu informacija, iskustava i podrške.

pc

Trenutno mnoge od nas odbrojavaju sate i minute do pokretanja prvog virtualnog poduzetničkog centra poduzetnica.hr. Možete li nam otkriti kako će to izgledati? Što ćemo sve moći pronaći tamo?

Iako u porastu, žensko poduzetništvo ni do danas nije dobilo ozbiljnije priznanje za obol kojega čini hrvatskom gospodarstvu. Mjerodavne institucije zaobilaze ovu rodnu podjelu, a prečesto žene ostaju zaboravljene ne samo na svom početku nego i na uzlaznom putu poslovne ideje. Upravo iz takvih zanemarivanja žena poduzetnica, rodila se ideja pokrenuti Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr,prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoistočnoj Europi. U tom pravcu, osim otvaranja www.poduzetnica.hr Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, organizirat ćemo prvi Kongres samozaposlenih žena poduzetnica, čiji je cilj osiguranje razmjene iskustava, stvaranje poslovnih kontakata, povezivanje i unapređenje poslovne mreže poduzetnica, kako bi im pristup i opstanak na tržištu bio što kvalitetniji, a put do uspjeha što izvjesniji. Jer nitko neće poboljšati stanje na tržištu u korist žena poduzetnica, osim samih žena koje moraju shvatiti da je samozatajan, disciplinirani rad i poslovno odricanje poželjno za poduzetnički uspjeh, ali i nepravedno dovodi do marginaliziranja svih napora koje žene ulažu u tom pravcu. Virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr dati će sve od sebe da se ta zanemarenost promijeni, a samozaposlene poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu. Stoga ne čudi da se danas iz cijele Hrvatske javljaju buduće i sadašnje poduzetnice sa željom imati na jednom mjestu, u ovom slučaju u virtualnom svijetu svoju temeljnu instituciju koja će za njih pronalaziti sve potrebne odgovore i informacije, podupirući projekt www.poduzetnica.hr iza kojega stoji marljiva ekipa.

Koja je bila Vaša glavna motivacija za pokretanje ovakve platforme, ali i organiziranje Kongresa samozaposlenih žena?

Višegodišnja recesija koja je iscrpila domaću ekonomiju, od 2010. godine do danas, donijela je i jedan pozitivan trend. Sve veći broj samozaposlenih poduzetnica. Žene, posebice one iznad 40-tih godina, ostajale su prve pod udarom recesije bez radnog mjesta. Sudbina im je bila dugotrajna, najčešće uzaludna potraga za novim poslodavcem ili pak odlučno uzimanje sudbine u svoje ruke i okretanje prema samozaposlenju – na temelju dobre ideje, poslovnog projekta, hobija koji bi predstavljao izvor egzistencije, a time su postale i naša inspiracija za pokretanje Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr te organizaciju prvog Kongresa samozaposlenih žena Hrvatske.

Analiza podataka prikupljenih u Registru godišnjih financijskih izvještaja prema vlasničkoj strukturi društava i to prema rodnom kriteriju, ukazuju na činjenicu da žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskome društvu. Unatoč brojnim poticajima razvoju ženskoga poduzetništva, srednjoročnim strategijama razvoja i nastojanjima da se žene u većoj mjeri uključe u područje biznisa, brojke pokazuju da to područje još uvijek, u velikome dijelu pripada muškom dijelu stanovništva – ocjena je Fine. No podaci koji su promatrani od 2010. do 2013. godine ipak su pokazali da se žensko poduzetništvo budi. U tom promatranom razdoblju dio žena poduzetnica tj. vlasnica trgovačkih društava, obrta ili slobodnih zanimanja, uglavnom se kreće od 17,3% u 2010. godini do 19,6% u 2013. godini (podaci Fine), a naša je želja ozbiljno “zavrnuti rukave” te osnažiti logistiku, pružiti potporu, osigurati edukacije, platforme i povezivanje žena za što učinkovitijim ženskim poduzetništvom.

Organiziranje Kongresa je za brojne poduzetnice, i one koje će to tek biti, savršena prilika da se upoznaju i okruže uspješnim ljudima i savjetima. Tko se i kako se može prijaviti? Imate li u planu organizirati nešto slično i u ostalim gradovima Hrvatske?

Misija Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr potporu, osigurati edukacije, platforme i povezivanje žena za što učinkovitijim ženskim poduzetništvom. U tom pravcu Kongres samozaposlenih žena Hrvatske je samo jedan u nizu, a već za jesen 2016. planiramo novi i to kongres koji će povezati poduzetnice u domovini i iseljeništvu, a s ciljem što učinkovitijeg investiranja naših poslovnih žena u dijaspori, te plasmana usluga i proizvoda naših poduzetnica izvan domovine.Virtualni ženski poduzetnički centar kani već od veljače 2016. pokrenuti cijeli niz seminara i radionica, posebice izvan Zagreba, kako bi žene koje kreću u poduzetništvo, ali i one koje su već na realnom tržištu i traže svoje mjesto pod poslovnim suncem, još više unaprijedili svoje poslovanje.

Žene sve više postaju hrabrije u pokretanju vlastitih poslova. Što mislite koji je razlog tome?

Žene u Hrvatskoj kreću u poduzetništvo iz dva razloga: karijerni zaokret ili poslovna nužda (nakon otkaza). Naime, u prvom slučaju (razlog zbog kojega sam i ja krenula u poduzetništvo) žene nakon dugogodišnjeg uspješnog rada u različitim sustavima, a nakon prikupljenog iskustva, znanja, poznanstava te prije svega materijalne zaleđine kojom mogu financirati vlastito poduzetništvo, u određenom trenutku svojih karijera (najčešće i uvjetovano obiteljskim razlozima te željom da kvalitetnije usklade svoje privatne i poslovne obaveze) odluče biti same svoje šefice. Pokreću poslovne poduhvate – tvrtke, obrte ili pak udruge te kreću u poduzetničke vode nošene karijernim zaokretom, kojim im najčešće u početku ne pruža toliku materijalnu satisfakciju, koliko zadovoljstvo što su prvi puta u životu odgovorne za vlastiti poslovni uspjeh i angažman. Drugi razlog jest ostanak bez posla – zbog gašenja radnog mjesta, otkaza uslijed tehnološkog viška, stečaja … a uslijed uzaludne potrage za novim poslodavcem koji je za žene iznad 40 godina starosti najčešće i nepostojeći (jer su u kategoriji najteže zaposlivih žena). Uz potporu od 25 tisuća kuna koju dodjeljuje država, a posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na tisuće žena je u proteklih nekoliko godina otvorilo svoj obrt ili tvrtku te tako otvorilo i svoje novo radno mjesto. Iako ih nekolicina nije uspjela u poduzetništvu te se vratila na evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, raduje činjenica da su mnoge tako samozaposlene žene, ne samo osigurale sebi radno mjesto, nego počele ih otvarati i za ostale nezaposlene osobe.

Također, često takvi samostalni pothvati završavaju pozitivnim pričama o uspjehu. Izgleda da ipak žene uspijevaju prijeći sve prepreke na putu do uspjeha, te situacija na hrvatskom tržištu ipak nije toliko loša?

Situacija na tržištu je loša i nepovoljna za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti pesimistični. Situacija je idilična i nikada bolja za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti optimistični. Naravno da je istina negdje između – baš kao i kod svake druge situacije u našim životima – bilo poslovne bilo privatne naravi. Žene su postale hrabrije, samostalnije, ne žele izvor svoje egzistencije vezati uz druge osobe ili poslovne subjekte, nego žele uzeti poslovnu sudbinu u svoje ruke. Više se educiraju (u Zagrebu čak i više nego poduzetnici), vrlo su spretne i marljive, shvaćaju da uspjeh ne dolazi preko noći i marljivo grade svoj poduzetnički potencijal. Nije lagano, ustvari vrlo je teško jer za razliku od poduzetnika, žena mora sve što želi postići u poslovnom svijetu uskladiti s obitelji, u kojoj nerijetko nema potporu. No, sve veći broj uspješnih poduzetnica dokazuje da više niti nebo nije granica kada je neslomljiva ženska poslovna volja u pitanju.

Što mislite kako bi se mogle spriječiti situacije s kojima se žene susreću na poslu kao što su spolna diskriminacija, otkazi zbog trudnoće, lošije plaće od muških kolega…? Iako je većina toga regulirana zakonom, ipak se u većini slučajeva zakon ne poštuje.

Države Skandinavije, među kojima je Švedska najrazvijenija, danas spadaju u države svijeta s najmanje rodne diskriminacije, za što su se pobrinuli strogi zakoni, ali i učinkovita poslovna praksa. No i unatoč tako visokoj poziciji, žene u Skandinaviji imaju manje plaće od muških kolega, teže se probijaju na rukovodeća mjesta u upravama kompanija, teže dolaze do poslova, manje im se daje na značaju u poslovnim projektima. Možete onda zamisliti samo kakva je situacija u Hrvatskoj koja od svih EU država ima najizraženiju rodnu diskriminaciju (podaci Eurostata) i to već godinama. Imamo odlične zakone, ali koji su u većini slučajeva kada se sudare s nepravednom praksom po ženska prava – neučinkoviti. Dodatak su tomu i sudovi koji vode određene procese i godinama (primjerice ako ste dobili otkaz za vrijeme trudnoće parničenje traje sve dok Vam dijete kojega ste rodili za vrijeme otkaza ne postane punoljetno). Rješenje je prokazivanje institucija i pravnih osoba koje ne poštuju prava žena (posebice onih temeljnih) i to na sav javni glas putem medija, kao i pozivanjem mjerodavnih institucija da obavljaju svoj posao. Mnoge žene radije će biti žrtve rodne diskriminacije, no da dignu svoj glas protiv iste. Nadamo se kako će se bez ustručavanja sada obraćati i Virtualnom ženskom poduzetničkom centru kako bi se takve nemile pojave u hrvatskom društvu svele na minimum.

Kod pokretanja svojeg posla, mnoge žene posustaju već na samom početku jer je glavna kočnica novac. No, u razgovorima s uspješnim ženama koje imaju svoje vlastite biznise, može se zaključiti kako novac i nije od toliko velike važnosti. Kažu, bitnija je volja i trud. Kako Vi gledate na to?

Hoću li uspjeti? Hoću li moći? Kako ću se snaći? Prva su tri pitanja koja si poduzetnica postavlja kada s ideje o poslovnom projektu prijeđe u konkretno poduzetništvo. Novac je uvijek kočnica ako ga nemate, ali i ako ga imate, pitate se hoće li biti dovoljno. No, dobrim planiranjem u prvoj poslovnoj godini, marljivim radom (što znači i rad vikendima te radnim danom i po 12 sati), kvalitetnim tržišnim komunikacijama i naravno upornošću svaka prepreka je savladiva. Jer pitanje novca samo je jedna stavka koja vodi prema uspješnom poduzetništvu. Dobra ideja, razrađena poslovna strategija, tržišne komunikacije, marljivost i upornost… i još cijeli niz čimbenika dovode do uspjeha. Ne kaže zalud narodna poslovica – Marljivost u poduzetništvu dolazi na naplatu u budućnosti, a lijenost odmah.

Što biste savjetovali za žene koje tek planiraju uploviti u vode samostalnog biznisa?

Teško je, ali se ne bojte. Uvijek razmišljajte unaprijed što želite postići i hrabro koračajte prema svom cilju. Niti jedna planina nije svladana ako je planinar gledao u dolinu umjesto u vrh planine koju je kanio osvojiti. Nema ljepše i zahtjevnije misije od činjenice da upravljate sami svojom poslovnom sudbinom i da ovisite sami o sebi. Kad tad marljivost, upornost i poslovna nepokolebljivost dolaze na naplatu – velikim uspjehom i osobnim zadovoljstvom. Mnoge su se žene poduzetnice usudile i nisu pogriješile. Nema razloga da im se ne vjeruje:)

Razgovarala: Kristina Rep

Komentiraj

komentari