Ženska udruga „IZVOR“ u suradnji s Povjerenstvima za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka obilježili su Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i početak svjetske kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ organiziranjem stručne javne rasprave 25. 11. 2015. godine u prostorima Županije, a uz financijsku podršku Ministarstva socijalne podrške mladih, Institucionalne podrške i Ministarstva pravosuđa.
Naime, Ujedinjeni Narodi službeno su prije točno 15 godina potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.
Sudionici skupa u Osijeku, pored više predstavnica organizatora te Županijskog tima za prevenciju nasilja, svi su redom bili i stručnjaci u svome djelokrugu rada, kao što su predstavnica Samostalne službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa, predstavnik Ureda pučke pravobraniteljice, predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu, predstavnice Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, dvije sutkinje Prekršajnog suda u Osijeku, predstavnice Državnog odvjetništva u Osijeku, predstavnici Policijske uprave Osječko-baranjske, predstavnica Centra za socijalnu skrb Osijek, predstavnici Kliničke bolnice Osijek, predstavnica UDU OBŽ, predstavnice Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, partneri na programu i predstavnici Grada Osijeka i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Donosimo sažetak zaključaka rasprave kako bismo vam približili što su zapravo ciljevi obilježavanja te prijedloge nekih od načina senzibilizacije javnosti o problematici i posljedicama te važnosti pravovremene reakcije na nasilje u obitelji a posebno nad ženama.
- provoditi prevencije nasilničkog ponašanja i eliminacije svih oblika diskriminacije kroz razvoj programa podrške i jačanja kapaciteta socijalnih službi, proširenje društvenog prijekora i osude svakog napada, te podržavanje programa policajac u zajednici
- međuresorno surađivati i razmjenjivati iskustva na našem području kroz ravnomjernu pokrivenost kapaciteta organizacija civilnoga društva
- izobraziti stručnjake/kinje koji rade na području zaštite od nasilja u obitelji putem razvoja i sustavnog provođenja razmjene prakse svih koji obavljaju poslove vezane uz zaštitu od nasilja u obitelji, a posebno odrediti točne kompetencije i odgovornosti policijskih službenika, nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i zdravstvenog osoblja, za primjereno reagiranje u slučajevima nasilničkog ponašanja
- zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji poštivati kroz primjenu potpisane (2013.) Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a nasilje nad ženama definirati kao povredu ljudskih prava žena (to uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina) i podrazumijeva sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju ili mogu imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena u javnom ili privatnom životu
- provoditi procjene učinaka primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te procjene učinaka primjene Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te u prekršajnim postupcima osigurati multidisciplinarnu podršku sucima/sutkinjama pri donošenju anamneze i procjene rizika u odnosu na počinitelja nasilja
- zbrinjavati i dati potporu žrtvama nasilja u obitelji kroz uspostavu koncepta zaštite žrtava obiteljskog nasilja udaljenjem i smještajem počinitelja, zlostavljača u organizirana prihvatilišta/centre
- Iznaći održiv sustav financiranja postojećih skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja te ih organizirati i voditi tako da osiguraju sigurnost i dostojanstvo svake osobe u njemu.
- kao prioritetna područja djelovanja države u pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja naglasiti mogućnosti koje daju mjere aktivne politike zapošljavanja tj. podrška razvoju programa obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja žena žrtava nasilja u obitelji
- obratiti dio pozornosti i na medije koji imaju važnu ulogu i odgovornost, posebno kada izvještavaju o nasilju u obitelji, primarno u sferi zaštite digniteta žrtve, uključujući i djecu, koja svakako treba biti lišena elemenata senzacionalizma
Ukratko, iako još nedovoljno, ovakvim raspravama potiče se javno razmišljanje o načinima sprečavanja prije nego je prekasno. Prema nekim iskustvima lakše je doprijeti do samih žena u trenutku tj. prije nemilih događaja te rješavati probleme na način da im se probudi svijest kako zapravo nisu bespomoćne i ovisne te kroz motivacijske razgovore i treninge osobnoga rasta i razvoja motivirati ih, nego izazvati krajnje negativne rezultate u beskrajnim raspravama o odgoju, odrastanju i sl., kao uzrocima iz njihove prošlosti ili prošlosti njihove okoline, što se onda većinom odražava u stavu opravdavanja samih sebe u svojoj inerciji i slabosti otpora, te najgore moguće, prihvaćanjem neke takove situacije.
Napisala: Jasminka Žižak
