CARNet poručuje kako su mnoge hrvatske škole digitalne početnice
U sklopu pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, tijekom proteklog je mjeseca provedena evaluacija razine digitalne zrelosti u 10 % hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Rezultati nisu ohrabrujući te pokazuju da su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), naše škole dobile prosječnu ocjenu 2 što ih svrstava u kategoriju – digitalnih početnica.
Razultati istraživanja su pokazali da među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola (82 %) spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.
CARNetovi partneri na pilot projektue-Škole su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI). Jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu navedenog projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji, CARNeti FOI izradili su strateški dokument „Okvir digitalne zrelosti škola“ koji je usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije na kojoj Okvir počiva su FOI-evi stručnjaci. Okvir prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola (neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele) te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati (vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura).
„Digitalizacija je prisutna u brojnim aspektima našeg života te je iznimno važno razvijati digitalnu kompetenciju koja se smatra životnom vještinom, odnosno jednom od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Naše obrazovne institucije, posebno osnovne i srednje škole, moraju biti u skladu s tim trendovima. Važno je naglasiti kako je, pored ulaganja u IKT opremu, potrebno i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu na prikladan način koriste.Tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnom procesu.“, smatra Zvonimir Stanić, v.d. ravnatelja CARNeta koji kroz ovaj projekt vidi izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.
Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika vezuju se za gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja. U školi učenici tehnologiju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire. U učestalosti korištenja tehnologije učenici srednjih škola prednjače u odnosu na učenike osnovnih škola, a istraživanje preporuča omogućavanje veće dostupnost Interneta učenicima u školi te osposobljavanje i poticanje nastavnika da učenicima zadaju više školskih zadataka za čije obavljanje trebaju koristiti IKT. Učenike treba dodatno senzibilizirati za prepoznavanje prednosti pri korištenju IKT-a za učenje i izvršavanje zahtjevnijih zadataka, čime će se ostvariti ne samo njihovo stjecanje novih znanja i vještina, već i održavanje interesa za školske sadržaje.
A.M.
