Monografija „OŠ Vjenceslava Novaka 1971.-2021.“ ispričala je povijest Studentskog grada, najstarijeg planiranog zagrebačkog naselja

Priča o Studentskom gradu originalna je i neponovljiva – ideja o izgradnji studentskog kampusa nastala je neposredno nakon 2. svjetskog rata, a od prvotne ideje brzo se odustalo i izgrađeno je najstarije planirano zagrebačko naselje

Zagreb, 25. 5. 2022.

Osnovna škola Vjenceslava Novaka iz Zagreba otisnula je monografiju „OŠ Vjenceslava Novaka: 1971.-2021.“, kojom proslavlja 50 godina svog djelovanja. Monografija obuhvaća povijest škole u pola stoljeća rada, projekte, aktivnosti i uspjehe, kao i kulturni i humanitarni rad škole. Uz povijest škole u pola stoljeća rada, monografija je prvo izdanje koje je kroz cijelo jedno poglavlje sustavno obradilo povijest Studentskog grada kao najstarijeg planiranog zagrebačkog naselja. Tijekom izrade monografije prikupljena je izrazito zanimljiva i vrijedna arhivska građa i fotografije naselja od njegovog nastajanja do danas.

Stambeno naselje Studentski grad u Dubravi, čija izgradnja je započela prije sedam desetljeća, zanimljiv je primjer planiranja i gradnje stambenih naselja u Zagrebu i Hrvatskoj. Naselje je nastalo kao pokušaj stvaranja sveučilišnog kampusa u istočnom dijelu Zagreba u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Od gradnje Sveučilišnog grada odustalo se ubrzo nakon početka izgradnje, zgrade za studente pretvorene su u stambene zgrade, a u naselju su sagrađene i brojne nove zgrade, no početna je ideja ostala do danas zapisana u imenu naselja.

Studentski grad najstarije je planirano zagrebačko naselje čija gradnja je započela krajem 1940-ih godina. Iako se radilo o važnom zahvatu za Zagreb i tadašnju Hrvatsku i unatoč činjenici da su na planiranju naselja i projektiranju najstarijih zgrada radili poznati hrvatski urbanisti i arhitekti, urbanističko i arhitektonsko nasljeđe naselja ostalo je do danas relativno nepoznato. Od prvih dana nastanka naselje se kontinuirano planiralo i dopunjavalo stambenim, javnim i poslovnim sadržajima te su pažljivo planirani elementi parkovno-krajobraznog uređenja.

Studentski grad do danas ostaje uspješan primjer sustavne implementacije urbanističkog koncepta modernističke stambene zajednice prilagođene ugodnom stanovanju. Međašni je primjer planiranih stambenih zajednica koje obilježavaju prostor Gornje Dubrave, što je još jedna tema koja je slabo poznata izvan lokalnih okvira.

„Ova Monografija svjedok je polustoljetnog vremena i pokušaj otimanja zaboravu mnogih značajnih događaja u životu naše škole,“ rekao je Žarko Ćorić, ravnatelj OŠ Vjenceslava Novaka, te dodao: „U rujnu 1971. u zagrebačkoj Dubravi, točnije Studentskom gradu, započinje s radom osnovna škola s imenom učitelja, književnika i glazbenika Vjenceslava Novaka. Kao ravnatelju škole velika mi je čast naglasiti izuzetnu vrijednost predanog rada i rezultata brojnih generacija naših učenika i učitelja. Svojim su znanjem, nesebičnim zalaganjem i entuzijazmom od prvog dana stvarali školu vrijednu poštovanja. Od samih početaka naši uspjesi, kvaliteta i uvjeti rada te ugodno ozračje škole, prepoznati su i u širem okruženju. Pokazatelj toga je povjerenje roditelja s drugih upisnih područja, čija djeca danas čine otprilike trećinu ukupnog broja svih naših upisanih učenika.“

„Zanimljiv kontekst izgradnje studentskog kampusa koji seže duboko u poslijeratnu povijest grada nakon 2. svjetskog rata, kao i činjenica da su na njemu radili neki od najvećih hrvatskih arhitekata tog vremena, na neki su nas način zadužili da obradimo temu naselja u monografiji povodom 50. obljetnice naše škole. Zbog toga, sadržajem, pričom i kontekstom, ova monografija prerasta interes Studentskog grada kao naselja i naše škole. Zahvaljujući činjenici da je Studentski grad, kao najstarije planirano gradsko naselje, po prvi put obrađeno u nekom izdanju, vjerujemo kako će ovo izdanje pronaći interes i kod svih zaljubljenika u povijest, arhitekturu i urbanizam grada Zagreba, kao i brojnih gradskih ureda i državnih institucija,“ zaključuje Ćorić.

Urednice i koautorice monografije su Abelina Finek, prof. povijesti i geografije, te Milvia Vuk, prof. hrvatskog jezika, a suradnici Dobrila Bilobrk, dipl. bibliotekar, Žarko Ćorić, prof. geografije i povijesti, Dragutin Vobožil, prof. povijesti, te Nikša Božić, dipl. ing. arh. Monografija je otisnuta u tvrdom izdanju na više od 300 stranica te se može kupiti u OŠ Vjenceslava Novaka po promotivnoj cijeni od 100 kuna.

Oglas

Komentiraj

komentari