Rezultati istraživanja koje su naručili HNB i Hanfa ukazuju na mršavu trojku iz financijske pismenosti Hrvata. Ukupno gledajući, brojke iz istraživanja potvrđuju općeprihvaćeno mišljenje – financijski smo odgovorni te neskloni rizicima, a mlađa populacija i osobe s nižim primanjima su nešto lošijeg znanja od osoba s boljim primanjima te visokog obrazovanja.
Istraživanje je provedeno na uzorku većem od tisuću ispitanika, u dobnoj skupini od 18 do 79 godina. Istraživanje financijske pismenosti, provodilo se u tri kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Cjelokupna prosječna ocjena iz financijske pismenosti, na skali od 1 do 5, iznosi tek 2,8.
Prema dobivenim podacima, najnižu razinu znanja imaju mlađi od 19 godina te stariji od 70 godina. Također, građani nižih primanja i obrazovanja, slabije su upoznati sa svim ekonomskim i financijskim terminima, što za sobom povlači i lošije financijsko ponašanje. Isto se odnosi i za osobe mlađe od 29 godina iz Hrvatskog primorja i Istre te Dalmacije. No, unatoč tome, građani znaju izračunati jednostavnu kamatu te su dobro upoznati s pojmom inflacije te razumiju kakav utjecaj inflacija ima na njihov život. Više od polovice građana razumije princip raspoređivanja i ulaganja u svrhu zaštite od rizika, drugim riječima ako se ulaže i štedi na više mjesta, mogućnost gubitka novca je manji. Preko 60 posto građana pazi na svoje troškove, podmirivanje računa i dugova, no jednako tako paze i na „pozitivne rizike“ te nisu skloni ulaganjima.
U istraživanju su se jedva provukli do pozitivne ocjene mlađi od 19 godina, dok dobro, ali ne i zavidno znanje, imaju osobe boljih financijskih primanja, osobe visokog i višeg obrazovanja te građani koji žive u gradovima. No porazni rezultati, koji su ujedno i u skladu sa životnim standardom zadnjih nekoliko godina, ukazuju da se petina Hrvata u posljednjih godinu dana morala zaduživati kako bi mogli pokriti svoje životne troškove. Spomenut lošiji životni standard i spajanje kraja s krajem preslikali su se i na svakodnevni život gdje vlada moto: živi danas i ne misli na budućnost, odnosno polovica smatra kako novac postoji kako bi se trošio. Stoga, ovo istraživanje uvjerljivo pokazuje kako su građani Hrvatske upoznati s teorijskim znanjem o financijama, no zakazuju u financijskom ponašanju u svakodnevnom životu.
Detaljnije rezultate istraživanja možete vidjeti ovdje: http://hnb.hr/priopc/2016/hr/hp04022016_prezentacija.pdf
Kristina Rep
