Istanbulska konvencija: Novi korak u borbi protiv nasilja nad ženama

Iza mnogih zatvorenih vrata stanova i kuća nasilje nad ženama i u obitelji gotovo je svakodnevno. Trenutačno nasilje u obitelji pogađa jednu od tri žene, svaki dan se prijavi 45 slučaja, tijekom praznika i više, 60 na dan. Svakih 28 dana u Hrvatskoj jednu ženu ubije njezin sadašnji ili bivši partner. Više od 30 žena svakog dana trpi fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg supružnika. Svakih 11 dana, jedna žena prijavi silovanje koje je počinio njezin partner ili suprug.  Samo u deset posljednjih godina u Hrvatskoj su 300 žena ubili njihovi muževi ili partneri.

Andrej Plenković najavio je ratifikaciju Istambulske konvencije  te istaknuo da je borba protiv obiteljskog nasilja jedan od prioriteta njegove vlade.

Istanbulska konvencija međunarodni je ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao sveobuhvatni pravni okvir za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama. S dorađenim pravnim okvirom Hrvatska bi trebala dobiti moderniji i učinkovitiji sustav u borbi protiv nasilja nad ženama, a žrtve obiteljskog nasilja veću pomoć i zaštitu.

“Cilj Zakona o potvrđivanju Istanbulske konvencije je potvrđivanje Konvencije kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava RH postale dio pravnog poretka RH, a što će biti i temelj za nadogradnju postojećeg nacionalnog zakonodavstva kojima se štite žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, unaprjeđenje međunarodne suradnje u području zaštite prava žrtava nasilja te učinkovitiju pomoć i zaštitu žrtava. Konvencija predstavlja prvi pravno obvezujući međunarodni instrument koji će služiti kao pravni okvir za zaštitu žena od svih oblika nasilja, sprečavanje, progon i uklanjanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, stoji u pojašnjenju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je dokument uputilo u javnu raspravu.

U praksi, ovaj bi međunarodni dokument  trebao pružiti istu razinu zaštite u svim europskim državama, bilo da živite u Njemačkoj ili Hrvatskoj. U praksi Istanbulska konvencija bi donijela primjerice sljedeće: ako suprug ili partner pretuče ženu, nasilnik bi odmah napuštao mjesto stanovanja, a žrtve i svjedoci dobili  bi odgovarajuću zaštitu.

O ovom dokumentu  u Hrvatskoj se vodila žestoka rasprava. Konzervativnim udrugama konvencija je sporna zbog uvođenja pojma roda u zakonodavstvo. Smatraju da se pokušavaju ukinuti muško-ženske razlike i nametnuti rodna ideologija. Istanbulska konvencija naime, koristi pojam roda da bi objasnila kako je svako nasilje nad ženama rodno uvjetovano nasilje, koje se događa nad ženom zato što je ona žena i samo se tu koristi taj rod.

Hrvatska je Istanbulsku konvenciju potpisala još 2013. godine, za vrijeme vlade Zorana Milanovića, a ratifikaciju požuruju nevladine udruge koje se bave ženskim pravima, uvjerene da će taj dokument smanjiti broj žena žrtava nasilja, jer nasilje je u porastu, a vijesti o ženama koje su ubili njihovi muževi ili partneri postale su gotovo svakodnevne. Nažalost,  sve ga je više.

Rosie Kugli

Oglas

Komentiraj

komentari