Nekoć otpadni destilacijski talog pretvaraju u nove proizvode za građevinsku i asfaltnu industriju te industriju boja i lakova

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tvrtka Premifab, lider na hrvatskom tržištu u regeneraciji otpadnih otapala održali su danas početnu konferenciju IRI2 projekta „Razvoj nove tehnologije za učinkovitiju oporabu otapala i drugih vrsta opasnog otpada“, ukupne vrijednosti veće od 13,3 milijuna kuna, od čega je polovica sredstava sufinancirana EU fondovima.

Hrvatska tvrtka Premifab jedina je tvrtka u regiji koja se bavi regeneracijom opasnog otpada, od čega 95 posto tog otpada kroz proces oporabe pretvaraju u novu sirovinu i proizvode, što omogućava održivo i zeleno gospodarstvo. Prije njihovog pojavljivanja na tržištu prije pet godina, opasni otpad se u pravilu vodio na termičku obradu u Austriju, što je po hijerarhiji gospodarenja otpadom niže rangirani postupak od recikliranja i ne daje dodanu vrijednost gospodarstvu. Tvrtka ima EMAS certifikat, a i dobitnik je priznanja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za uspješnu primjenu inovativnog rješenja u području procesnih i proizvodnih metoda koje štite okoliš i potiču održivi razvoj.

Ponukani poslovnim rastom i sve većim brojem kupaca iz cijele regije, Premifab od 2020. godine u suradnji s Geotehničkim fakultetom provodi projekt istraživanja, razvoja i inovacije, kojim se razvija inovativna tehnologija dorade destilacijskog taloga u korisnu sirovinu za daljnje proizvode, koji svoju primjenu mogu naći u građevinskoj industriji i cestogradnji u obliku aditiva za asfaltne baze i bitumenske paste te industriji boja i lakova u obliku premaza za antikorozivnu zaštitu i aditiva za nitro-boje. Na taj način smanjit će se količina destilacijskog taloga kojeg će biti potrebno zbrinuti, čime se doprinosi očuvanju okoliša.

U pet godina našeg poslovanja oporabili smo gotovo sedam tisuća tona opasnog otpada i vratili natrag u industriju preko šest tisuća tona čistog proizvoda, a pritom omogućavamo da se izbjegnu značajne količine štetnih emisija CO2. Ponosni smo na to što radimo, a veseli nas suradnja s akademskom zajednicom, koja će rezultirati novim proizvodima te manjom količinom otpada u okolišu“, poručio je uvodno na konferenciji Igor Podravac, suosnivač Premifaba i direktor poslovnog razvoja.

Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić poručila je kako „Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu već desetak godina orijentira svoje znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti u područje inženjerstva okoliša i kružnog gospodarstva. Znanstveno-istraživački rad u sektoru gospodarenja otpadom usmjeren je na suradnju s gospodarstvom i implementaciju znanstvenih rezultata u realni sektor. Stoga je prirodno nastala suradnja Geotehničkog fakulteta i tvrtke Premifab na ovom projektu“.

Silvija Petković, mag. appl. chem., doktorandica na navedenom projektu i voditeljica kontrole kvalitete i laboratorija u Premifabu predstavila je rezultate istraživanja. Pojasnila je kako će ovo rješenje pomoći da se primijeni ekološki prihvatljiviji način gdje se otpad pretvara u sirovinu. Naime, organska otapala u automobilskim industrijama i industrijama tiska fleksibilne ambalaže najčešće odrađuju funkciju čišćenja tiskarskih boja, primera i lakova s pojedinih elemenata, a po završetku takve funkcije postaju otpadna otapala koja u Premifabu prolaze postupak regeneracije. Obzirom da se u tim otpadnim otapalima, osim organskih otapala, nalaze i različiti polimeri i smole, bojila i pigmenti, koloranti i tinte, po završetku regeneracije dobije se i tamno obojena polimerna frakcija dobrih mehaničkih i reoloških svojstava, što omogućuje njihovu daljnju primjenu u industrijama boja i lakova te cestogradnji i građevinskoj industriji. Upravo tom pretvorbom otpada u sirovinu izbjegava se konvencionalni način obrade otpada i smanjuje količina opasnog otpada, čime se poštuje end-of-waste strategija te načelo kružnog gospodarstva.

„Razvoj nove tehnologije za učinkovitiju oporabu otapala i drugih vrsta opasnog otpada“ jedan je od 23 hrvatska projekta iz područja istraživanja, razvoja i inovacija koji su 2020. godine, usred pandemije, dobili ukupno gotovo milijardu kuna bespovratnih sredstava iz Europske unije.

Oglas

Komentiraj

komentari