Posljedice koje Hrvatska već osjeća zbog klimatskih promjena, a o njima ne vodi računa!

Na prostoru se Republike Hrvatske, zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova na globalnoj razini, očekuje do 2050. godine povećan prosječan broj vrelih dana (> 35°C) i vrućih noći (> 20°C).
Naime, doći će do njihovog udvostručenja u odnosu na period od 1961. do 1990. Uz povećanje temperature očekuje se da će u ljetnim mjesecima, dobu najveće aktivnosti bilja, doći do smanjenja padalina, ponegdje i preko 30%. Povećanjem globalne temperature, tj. energije u sustavu, doći će do pojačavanja intenziteta oluja, a posljedično i do pojačanja jačine puhanja vjetrova te povećanja količine padalina u kraćim vremenskim
intervalima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske očekuje se povećanje rizika od nastanka požara, povećanje temperatura vodenih površina te pad monetarne vrijednosti šuma uslijed degradacije i negativnih promjena u okolišu.

Mediteranski dio Republike Hrvatske smatra se područjem koje će biti znatno zahvaćenom nizom negativnih promjena. Među ostalim, pretpostavlja se da će doći do povećanja rizika od požara, povećanja mogućnosti dezertifikacije- formiranja i širenja polupustinjske vegetacije i pustinja, povećanja mortaliteta stanovništva uslijed učestalih toplinskih valova, značajan gubitak bioraznolikosti, proširivanje prirodnog habitata nekih tropskih bolesti i druge promjene.

Više o tome koje posljedice Hrvatska već osjeća zbog klimatskih promjena, a o njima niti ne vodi računa, više možete pročitati u analizi prvog hrvatskog doktora za drveće, poduzetnika Frana Poštenjaka, vlasnika tvrtke Arboring j.d.o.o. iz Jastrebarskog, jednog od prvih članova Ženskog poduzetničkog centra.

Oglas

Komentiraj

komentari