Stručnjaci složni: Ambrozija je štetna za naše zdravlje, moramo djelovati prije nego što bude prekasno

ambrozija

Zagreb, 15. lipnja 2019. – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv ambrozije, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, uz potporu Gradskog ureda za zdravstvo, organizirao je Stručni skup o javnozdravstvenom značaju ambrozije u Hrvatskoj u sklopu akcije „Zagreb bez ambrozije“. Brojni stručnjaci iz hrvatskih županijskih zavoda za javno zdravstvo prikazali su rezultate dugogodišnjih mjerenja peludi ambrozije u zraku te ukazali na sve veći utjecaj alergene peludi i širenja ambrozije na zdravlje cjelokupne populacije te posebno istaknuli važnost preventivnih aktivnosti. Zaključeno je kako je ambrozija značajan javnozdravstveni, ali i gospodarski problem.

Ambrozija je vrlo prilagodljiva, invazivna, iznimno plodonosna i otporna biljka, kojoj pogoduje suha klima i otvoren okoliš. Ambrozija raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima te se odlikuje izuzetnom otpornošću te prilagodljivošću na uvjete u kojima se nalazi. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama. Pojava alergije na ambroziju u posljednjim desetljećima u konstantnom je porastu, a nastaje kao posljedica promjena u prehrani, okolišu i klimi. Procjenjuje se da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju peludi ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine. Zbog toga bi se broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije mogao udvostručiti, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna.

„Kontrola širenja ambrozije ključna je za zdravlje cjelokupne populacije, jednako kao i strategija prilagodbe na klimatske promjene. Uspješnost kontrole širenja ovisi o ciljanim aktivnostima, što prvenstveno uključuje izvješćivanje javnosti o dinamici peludi u zraku i obavezno isticanje važnosti pravovremenog uklanjanja korovnih intenzivnih biljaka. Osim toga, potrebno je građane osvijestiti i educirati o ovoj biljci čija je pelud jedna od najjačih prirodnih alergena našega podneblje. Ponosni smo što je jedna od glavnih aktivnosti našeg Laboratorija za aerobiologiju upravo informirati građene o koncentracijama peludi ambrozije u gradu Zagrebu“, istaknuo je dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Glavni simptomi alergije na ambroziju su smetnje gornjih dišnih organa – kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu, a teži slučajevi uključuju napad astme, kronični sinusitis, glavobolju i nesanicu. Zbog toga ambrozija uvelike utječu na smanjenje kvalitete života ljudi i predstavlja vrlo velik javnozdravstveni, ali i gospodarski problem. Osim na zdravlje ljudi i životinja, ambrozija negativno utječe na bioraznolikost, poljoprivredu i hortikulturu, turizam te na prometnu i građevinsku infrastrukturu. Procjena ukupnih troškova u Europi je 6.224 milijardi eura.

„Svaki četvrti stanovnik Zemlje pati od alergije, a svaki osmi je alergičan na pelud ambrozije. Alergijske bolesti su najraširenije bolesti današnjice. Više od 60 milijuna Europljana pati od alergijskih bolesti, a procjenjuje se da u RH 15% stanovništva ima simptome alergijskih bolesti. Procjena je da čak 150.000 Zagrepčana muče različite alergije, čiji se broj za vrijeme kolovoza i rujna, mjeseci tijekom kojih cvjeta ambrozija, poveća ina 250.000. Na širem području Zagreba udio peludi ambrozije u ukupnom peludnom spektru iznosi 11%, što ga čini visoko zastupljenim. Zbog toga naglašavamo važnost interdisciplinarnog pristupa, kontinuiranog informiranja i podizanja svijesti javnosti te uključivanja svih ključnih dionika u rješavanje ovog sveprisutnog i globalnog problema“ naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., Zamjenica Pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.

Suzbijanje rasta ambrozije

Svi su stručnjaci na skupu naglasili kako je, s ciljem usporavanja širenja ambrozije, izuzetno važno uklanjati ambroziju prije početaka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke zajedno sa korijenom, jer tako sprječavamo stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Podsjećamo, u RH je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta. U praksi se, međutim, događa da se zbog različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju niti obrađuju primjereno, pa se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta. I dvorišta napuštenih obiteljskih kuća ili prizemnih stanova zgrada s dvorištem koji nemaju vlasnika, ostaju nepokošena i mjesta su na kojima raste ambrozija.

Primjer dobre prakse

Vodeći se društveno odgovornim poslovanjem, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati alergenu pelud u zraku grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije, sufinanciranog od strane Gradskog ureda za zdravstvo. Detalji o peludnim alergijama, praćenju kretanja peludnih alergena (peludna prognoza, peludni kalendar) i preporukama o zaštiti, liječenju i prevenciji dostupni su na http://www.stampar.hr/,  dok više informacija o alergijama na pelud i ambroziju možete pročitati u brošuri https://bit.ly/2WEveTI.

Ponosni smo što je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“  koordinator programa Peludne prognoze za cijelu Hrvatsku. Osim toga, razvojem mobilne aplikacije Peludna prognoza korisnicima su dostupne svakodnevne informacije o koncentraciji peludi pojedinih alergenih biljaka, kao i peludna prognoza za naredna dva dana u svim hrvatskim gradovima koji provode mjerenja. Aplikacija sadrži popis najčešćih alergenih biljaka, kao i njihovu fotografiju, opis te oznaku stupnja alergenosti. Ovi podaci korisnicima olakšavaju prepoznavanje alergene biljke u prirodi, a time i izbjegavanje kontakta s pojedinim alergenima. Mogućnošću svakodnevnog praćenja prisutnosti pojedinih alergena alergične osobe mogu prilagoditi svoje dnevne aktivnosti i tako aktivno utjecati na svoje zdravstveno stanje“, naglasila je dr.sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., znan. suradnica, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“

Prevencija najvažnija

Alergije se liječe kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta, otopina za inhalacije ili pumpicama (uvijek uz savjet i preporuku doktora). No, edukacija osjetljivih bolesnika i preventiva je vrlo značajna mjera u borbi protiv alergijskih reakcija izazvanih polenom ambrozije.

Osim  mjera liječenja, u vrijeme najveće koncentracije peludi treba:

    • Informirati se o kretanjima peludnih alergena
    • Izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
    • Za odlazak u prirodu odabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
    • Nakon boravka na otvorenom prostoru oprati ruke, otuširati se, oprati kosu presvući odjeću
    • Ne sušiti rublje na zraku za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku.

Oglas

Komentiraj

komentari