Zagreb uskoro otvara najveću izložbu s Klimtovim djelima!

Otvaranje sanduka s vrijednim djelima Gustava Klimta najavilo izložbu IZAZOV MODERNE: ZAGREB-BEČ OKO 1900.

Ususret jednoj od najvećih izložbi Galerije Klovićevi dvori i izložbi koja će zasigurno obilježiti 2017. godinu – Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900, pod budnim okom kustosica i autorica izložbe te stručnjaka iz Klimt fondacije, u Klovićevim dvorima otvoreni su sanduci s vrijednom djelima ovog velikog austrijskog umjetnika. Nakon što su temeljito pregledali slike, u dvorani u kojoj će se sljedeća tri mjeseca moći vidjeti ova umjetnička djela, i nakon što su s iznimnom pažnjom Klimtove „Prijateljice“ postavljene na zid, u dvorani je zavladao muk. Uzbuđenje je tim veće jer se genijalnost jednog od najznamenitijih svjetskih umjetnika čija djela postižu najviše cijene, uistinu rijetko može vidjeti izvan matičnih ustanova koje čuvaju Klimtova originalna djela.

Zagreb će se s ovom izložbom upisati na prestižan popis rijetkih gradova koji su imali čast prikazati Klimtova djela, a njegovu najveću zbirku posjeduje galerija Belvedere u Beču, koju godišnje posjeti milijun i pol posjetitelja koji dolaze vidjeti isključivo njegove slike. U Galeriji Klovićevi dvori, Gustav Klimt bit će predstavljen s tri ulja na platnu pet crteža i osam listova iz grafičkih mape „Alegorije i amblemi“. Svako od tri Klimtova ulja na platnu predstavlja jednu karakterističnu fazu i žanr u njegovu opusu. Najranija slika je „Glava žene“ na crvenoj pozadini iz 1897/98. Slika „Prijateljice (Sestre)“, 1907., prvi je put izložena u Galeriji Miethke iste godine kad je nastala, a prikazuje dvije dame iz bečkog visokog društva naglašenih stiliziranih kontura. Slika ima dvostruki naziv koji aludira na lezbijsku ljubav, koju se Klimt također nije libio prikazivati. Treće Klimtovo ulje na platnu na izložbi nosi naslov „Varljive svjetlosti“, 1903. Ovo je remek-djelo dugo smatrano izgubljenim, dok 1989. nije pronađeno u privatnoj zbirci. Tema slike vezana je uz praznovjerno tumačenje o postojanju duhova i nadnaravnih bića koja se pojavljuju noću i magičnom svjetlošću mame ljude.

Robert Auer, Portret gospođe A. (Leopoldina Schmidt-Auer)

Oglas

Komentiraj

komentari