Od prvog dana 2016. godine na snazi je novi Zakon o računovodstvu koji će zamijeniti dosadašnji Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Brojne su nadopune, promjene i raščlanjenja poduzetnika. Sretna Mama vam donosi neke od glavnih promjena koje su donesene s ovim novim Zakonom.
Još 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Ovakav zakon, koji je nastupio na snagu početkom 2015. godine, bio je logičan korak prošle Vlade s obzirom da je korištenje EU fondova zahtijevalo transparentan i uređen sustav financijskog poslovanja i kontrole. Na taj način olakšan je postupak apliciranja za sredstvima EU fondova. Također, osnove kategorije sada već zastarjelog Zakona bile su podjele na Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu te Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu, uz Registar neprofitnih organizacija. Samim Registrom objavljivala su se i nadzirala financijska izvješća neprofitnih organizacija. Također, u Registar su se morale upisati sve neprofitne organizacije koje su uzastopno na kraju svake godine imale vrijednost imovine i prihoda manju od 230 tisuća kuna.
Osnovni potezi u novom Zakonu o računovodstvu su vezani za razdvajanje poduzetnika u kategorije ovisno o njihovoj ukupnoj aktivi, ukupnim prihodima (bivši naziv neto prihodi) i broju radnika. Zbog ovakvih osnovnih podjela, Zakon koji je na snazi od početka 2016. godine, mnogim malim i srednjim poduzetnicima ne ide na ruku. Novi načini sastavljanja i čuvanja poslovnih knjiga te razvrstavanje i definiranje velikih, srednjih, malih, mikoropoduzetnika s obzirom na aktivu, neto prihod i broj radnika.
U novu kategoriju mikropoduzetnika spadat će svaki poduzetnik čija je ukupna aktiva do 2.6 milijuna kuna, prihodima do 5.2 milijuna kuna, a broj zaposlenika je do deset. Mali poduzetnici su oni čija ukupna aktiva iznosi do 30 milijun kuna, neto prihod 60 milijuna, a prosječan broj radnika je 50. Srednji poduzetnici mogu biti oni čija ukupna aktiva je 150 milijuna kuna, neto prihod 300 milijuna kuna, a prosječan broj radnika 250. S obzirom na takve podjele, uvode se grupe poduzetnika: male, srednje i velike.
Između ostalog, u ovom Zakonu pojednostavljeno je financijsko izvještavanje, ukidanje mogućnosti primjene metode fer vrijednosti u vrednovanju nekih stavaka bilance, te su produljeni rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava.
Iako je Zakon o računovodstvu uveo brojne promjene, velik dio njih je odgođen za provođenje u nekom drugom periodu. Primjerice, ovim Zakonom propisano je da će sada svi morati primjenjivati isti računski plan odnosno način knjiženja poslovnih događaja, no to je odgođeno za iduću 2017. godinu. Najavljena je velika kontrola porezne uprave te kazne ukoliko poduzetnici preskaču likvidiranje svojih ulaznih računa. Nadalje, poslovne knjige mogu voditi isključivo licencirane računovođe, no također to je odgođeno tek za 2018. godinu. Definiranje i utvrđivanje licenciranog računovođe bit će zasigurno pravi izazov za naše tržište.
Novost je i uvođenje likvidatora računa, koji uz samog poduzetnika tj poduzetnicu mora potpisati svaki račun. Iz virtualnog centara poduzetnica.hr ističu kako ovo može predstavljati problem samozaposlenih žena koje u biti predstavljaju i poduzetnicu i likvidatora.
Nažalost, realizacije gotovo svih najbitnijih promjena odgođene su na iduće 2 godine. No, kako god bilo, Zakon o računovodstvu biti će novo neizostavno štivo svim poduzetnicama.
Ovdje možete pročitati novi Zakon o računovodstvu u cijelosti: http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu
Kristina Rep
