Ženska mreža Hrvatske kao i svake godine do sada pripremila je zahtjeve Vladi koji se tiču zaštite ljudskih prava žena. Suprotno praksi svih dosadašnjih saziva Vlade da bar na taj dan saslušaju žene, ova Vlada odbila je bilo kakvu komunikaciju s prosvjednicama.
Da li to potvrđuje političke najave udara na ženska prava i civilno društvo općenito te strahove da će žene zaštitu svojih prava morati potražiti na međunarodnim pravnim i političkim institucijama?
Jedan od prvih zaključaka i preporuka UN Odbora za praćenje provedbe Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena je osiguravanje ustavnog i zakonodavnog okvira za zaštitu prava žena te funkcioniranje sekularne države. To je također jedno od pet ključnih područja zabrinutosti koje je Ženska mreža Hrvatske istakla u svojim zahtjevima Vladi.
U području radnih prava žena i tržišta rada Ženska mreža Hrvatske je zatražila:
- Izmjenu Zakona o radu koji će zaštiti trudnice i žene na roditeljskom dopustu;
- Ugovore o radu na neodređeno kao standardne ugovore o radu;
- Smanjivanje mogućnosti neplaćenog i potplaćenog ženskog rada;
- Aktivne mjere kojima će se osigurati jednake plaće za isti rad;
- Uvođenje menadžerskih kvota i aktivne mjere zapošljavanja mladih majki;
- Zaustavljanje agencijskog rada i nasilnog premještanja poslova u javnim službama u kojima su pretežno zaposlene žene u privatnu sferu.
Stopa radne aktivnosti žena iznosi samo 44,6%. Stopa nezaposlenosti žena je 16,8% dok je stopa zaposlenosti samo 37%.
„Žene su za svoj rad neplaćene, potplaćene ili manje plaćene. Ne želimo biti jeftina radna snaga! Ne želimo gubiti radna prava kako bi se pogodovalo kapitalu. Ženama je dosta!“, naglašavaju iz Ženske mreže Hrvatske.
Ana Mišić
