Koncertom jednog od najboljih mladih glazbenika Hrvatske započet će 7. Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo. Prošlogodišnji pobjednik Natjecanja Papandopulo u kategoriji klavir, koji je ujedno i laureat niza međunarodnih natjecanja, Ivan Vihor Krsnik Čohar svečanim koncertom otvorit će ovogodišnje izdanje prestižnog glazbenog natjecanja.
U proteklih šest godina Natjecanje Papandopulo postalo je najkvalitetnija hrvatska glazbena platforma na kojoj se mladi glazbeni umjetnici pripremaju za velika međunarodna natjecanja i nastupe na hrvatskim i svjetskim pozornicama.
Na ovogodišnjem natjecanju mladi glazbenici predstavit će se u kategorijama gitara, violončelo i kontrabas.
Ocjenjivački sudovi djeluju u sastavu – u kategoriji gitara predsjednik je Darko Petrinjak, a članovi Maroje Brčić, Zoran Dukić, Goran Listeš i Istvan Römer. U kategoriji violončelo predsjednik je David Grigorian, a članovi Mihovil Karuza, Krešimir Lazar, Mario Ivelja i Andrej Petrač. U kategoriji kontrabas predsjednik je Mario Ivelja, a članovi Nikša Bobetko, Slobodan Gerić, Darko Petrinjak i Zoran Marković.
Prvonagrađeni će nastupiti na Svečanom koncertu uz Simfonijski orkestar HRT-a, koji će se održati 25. listopada 2018. godine u Velikoj dvorani Doma HV Zvonimir.
U sklopu ovogodišnjeg bogatog programa Natjecanja Papandopulo održat će se okrugli stol na zanimljivu temu “Treba li povezati glazbena natjecanja koja se održavaju u Zagrebu i kako?” , a koncertom Nikola Šantek Jazz kvarteta predstavit će se i sljedeće natjecanje.
Kako će i ovogodišnje Natjecanje Papandopulo biti otvoreno za javnost, ovim vas putem pozivamo da nam se pridružite u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje ćete sigurno uživati u izvedbama najboljih hrvatskih mladih umjetnika.
M.Z.
Zagreb, 20.9.2018. – Jednog od najvećih svjetskih autoriteta za temu plaćanja, Futurologa David Bircha, Financial Brand svrstao ga je među deset najutjecajnijih stručnjaka u bankarstvu, a Total Payments magazin smatra ga najutjecajnijim europskim komentatorom na temu budućnosti plaćanja. Savjetnik je najvećih financijskih organizacija za pitanja budućnosti elektronskih transakcija te stalni komentator za BBC Sky. Na Future Tense konferenciji, koja će se održati 2.10. u zagrebačkoj Laubi, Birch će govoriti o budućnosti plaćanja.
Futurolog Birch tvrdi da se naš identitet duboko mijenja, jednako kao i novac, a upravo zahvaljujući tehnološkim promjenama oba se kretanja konvergiraju. Iz toga proizlazi da sve što će nam u budućnosti biti potrebno za transakciju jest naš identitet zarobljen u jedinstvenom zapisu naših online društvenih kontakata. Birch predviđa da su upravo društvene mreže i mobilni telefoni ključne tehnologije za spomenutu promjenu te da će oni omogućiti izgradnju infrastrukture identiteta koja može poboljšati privatnost i sigurnost korisnika. Dugoročne posljedice tih promjena nemoguće je predvidjeti, dijelom zbog toga što će njihov oblik ovisiti o tome kako tvrtke iskorištavaju poslovne prilike za pružanje usluga transakcije, no sigurno predviđanje na ovom polju jest da će novac uskoro biti suvišan. Na njegovom mjestu vidjet ćemo nove digitalne valute.
Tehnologija je, ističe Birch, iz fizičkih predmeta novac pretvorila u nematerijalnu informaciju. Dolaskom smart kartica, mobitela i Bitcoina postalo je lakše nego ikad stvoriti nove oblike novca. Postalo je važno novac neodvojivo povezati s našim identitetom. Naša kartica ili telefon su sigurnosni uređaj koji nas mogu identificirati i povezati informacije o stanju na našem računu. Korištenje gotovine već sada je u padu, i sigurno će nestati
David Birch na Future Tense konferenciju dolazi uz podršku Addiko banke, a tom prilikom Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d. izjavio je: “Da bi sutra bili bolji, morate danas zasukati rukave. Svi smo svjedocima kako se okruženje u kojem živimo i poslujemo mijenja nevjerojatnim tempom, koji će se još ubrzati. Sastavni dio poslovanja Addiko banke je kontinuirana transformacija u moderniju i inovativniju organizaciju. Mišljenja sam kako ćemo u sljedećih par godina upravo u segmentu plaćanja vidite najveće promjene.”
Zanimljivo je da je upravo Birch popularno rečeno „influencer“ koji utječe na inovatore, njegov Twitter slijede Bill Gates i Richard Branson. Uz sve navedeno Birch je osnivač Consult Hyperion, nezavisne konzultantske firme te autor nekoliko knjiga: Before Babylon, Beyond Bitcoin, Identity is the New Money i Digital Identity Management.
Uz Bircha, na Future Tense konferenciji govorit će futurologinja prehrane Morgaine Gaye o mikro i makro trendovima u prehrani, Gerd Leonhard o utjecaju razvoja tehnologije na razvoj čovječanstva i futurolog Aric Dromi o pametnim gradovima. Više informacija o konferenciji potražite na www.futuretense.eu
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.