Zagreb, 23.8.2018. – Futurolog Aric Dromi predviđa da će gradovi budućnosti biti više digitalni nego fizički, a pitanje budućnosti gradova smatra krajnje filozofskim. Na temu pametnih gradova govorit će na Future Tense konferenciji 2. listopada 2018. godine u zagrebačkoj Laubi. Dromi smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja pa tako i urbanu infrastrukturu.
Priznati futurlog ističe da će glavni gradovi Europe i razvijenog svijeta, ako ne budu pravovremeno reagirali na neizbježne promjene, za deset godina završiti kao gradovi trećeg svijeta. Dromi smatra da su potencijali stvarne izgradnje grada koji je održiv i može prihvatiti potrebe budućeg društva na mjestima poput Afrike ili Južne Amerike, mjestima koja imaju potencijal za infrastrukturu i ne trebaju naknadno opremanje već postojećih sustava, upravo zbog toga što trenutno nemaju sustave.
Dromi podsjeća na postojeće migracije unutar država, danas 50% populacije svijeta živi u gradovima, a očekuje se da će se ta brojka povećati na 75% u idućih nekoliko godina. Futurolog ističe kako, gledano iz ptičje perspektive, u prosjeku 75% grada danas čine ceste i parkirališta. A s obzirom na porast broja stanovnika u gradovima morat ćemo se okrenuti novim gospodarskim i poslovnim modelima po kojima će gradovi funkcionirati. Kao prvi korak u bliskoj budućnosti navodi samoupravne, robotske automobile koji će eliminirati potrebu za vlasništvom u gradovima. Dugoročno, kaže, nestat će potrebe za vlastitim automobilom. Podsjeća i da Uber, Google i Airbus već gledaju na prostor iznad cesta i drugu vrstu vozila, od letećih automobila do autonomnih dronova i autonomnih taksija. Prema tome, djelomično će se ukloniti potreba za postojećom infrastrukturom i otvorit će mogućnost za redizajn prostora na potpuno novi način.
Futurolog Dromi predviđa da će u budućnosti uspon mješovite ili virtualne stvarnosti ukloniti naše potrebe da fizički idemo s jednog mjesta na drugo, što znači da nećemo stvarno morati živjeti u gradu kada se možemo priključiti i pojaviti u nekoj drugoj stvarnosti.
Aric Dromi glavni je futurolog za jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih proizvođača vozila i vodećeg programera premium, autonomnih i električnih vozila. Član je savjetodavnog odbora inovativnog centra zasnovanog u Silicijskog dolini za NTT Grupu, jednu od najvećih svjetskih ICT kompanija. Također podržava UNLEASH tim za inovacije; globalni inovativni laboratoriji s fokusom na ciljeve održivog razvoja UN-a. Istovremeno ima i poziciju pri AIIA, Mreži umjetne inteligencije i inteligentne automatizacije koja savjetuje poslovne rukovodioce u svijetu.
Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave tvrtke IN2 koja je partner Future Tense konferencije, povodom dolaska futurologa Dromija izjavila je: „Svijet se nepovratno mijenja kako u socijalno-društvenom smislu, tako i kroz pojavljivanje novih poslovnih modela digitalne ekonomije, u čemu je tehnologija ključni pokretač. IN2 prepoznaje i prati nadolazeće trendove i uvodi ih u svoja softverska rješenja kroz inovacije u segmentu umjetne inteligencije, interneta stvari, pametnih gradova i drugih digitalnih rješenja. Sretni smo što smo dio Future Tense konferencije i imamo priliku potaknuti poslovnu zajednicu na aktivno promišljanje budućnosti i što konkretniju poslovnu i tehnološku prilagodbu rapidnim promjenama.“
Uz Dromija na Future Tense konferenciji govorit će futurologinja prehrane Morgaine Gaye o mikro i makro trendovima u prehrani, David Birch uz podršku Addiko Bank na temu budućnosti plaćanja i Gerd Leonhard o utjecaju razvoja tehnologije na razvoj čovječanstva.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.
Klupska scena u Zagrebu s dolaskom jeseni ulazi u novu koncertnu sezonu. Najbolji domaći glazbenici, vraćaju se u spektakularan prostor The Besta, gdje će ponovno oživjeti izuzetno uspješan i prihvaćen program #TheBestClassic.
U novoj sezoni, priča ostaje gotovo ista, koncerti počinju u ranijem terminu, od 21 sat, što je odlično vrijeme za sve željne kvalitetnog, ali i nešto smirenijeg večernjeg provoda. Velika novost je, što se koncerti u sklopu programa #TheBestClassic ovoga puta održavaju petkom.
Lista zvijezda koje će pjevati na #TheBestClassic koncertima, zaista je impresivna, od Hari Rončevića, Crvene jabuke, pa do klape Cambi.
Upravo je klapskom društvu iz Kaštel Kambelovca, klapi Cambi pripala čast da otvore ovogodišnju sezonu, koncertom u petak 26.10.2018. u 21:00 sat. Povodom otvorenja nove #TheBestClassic sezone, klub svim posjetiteljima, poklanja BESPLATAN ulaz na koncert klape Cambi.
Koncerti niz nastavlja poseban glazbenik, nepopravljivi romantičar, iznimne osobnosti i humora. Hari Rončević, bez obzira pjeva li uz podršku klape, gudačkog orkestra ili banda, uvijek zvuči neodoljivo, emocionalno i ustinu posebno. Upravo takav, odnosno još i bolji biti će u petak 23.11.2018..
Za kraj, ali ništa manje bitni, posebna sjećanja, sustići će vas, na sam Božić uz jedinstvenog Žeru i Crvenu jabuku. Spektakl koji je tada zagarantiran u Bestu, ne treba posebno najavljivati.
‘Tamo gdje ljubav počinje’, ‘Tuga, ti i ja’, ‘Nekako s proljeća’ ili ‘Bježi kišo s prozora’, i još mnogi svevremenski hitovi, najbolji su razlog za posjet The Bestu 25.12.2018..
Posebna glazbena imena, njihova iznimna kvaliteta, u novom terminu, petkom od 21:00 sat, garantiraju vam poseban doživlja u novoj sezoni programa #TheBestClassic
M.Z.