U subotu, 6. listopada Zoološki vrt grada Zagreba, Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba i Životinjski kutak, među ostalima, sudjeluju u edukativno-zabavnom programu koji će trajati od 10 do 16 sati. Njihovi će edukatori građane podučavati kako štititi divlje životinje u gradovima te što podrazumijeva odgovorno držanje kućnih ljubimaca.
U sklopu velike međunarodne kampanje „Vratimo divljinu“ kojom se potiče očuvanje biološke raznolikosti u urbanim područjima, Zoološki vrt grada Zagreba pokrenuo je projekt „Siguran let – edukacija o sprječavanju kolizije divljih vrsta ptica sa staklenim površinama“. Naime, milijuni ptica svake godine diljem svijeta ugibaju zbog udarca u objekte koje su stvorili ljudi. Ptice se najčešće sudaraju sa staklenim površinama jer u letu ne vide razliku između stvarnosti i odraza u staklu. Iako većina njih preživi taj udarac, mnoge ptice na posljetku ugibaju zbog ozljeda, gubitka snage i izloženosti predatorima.
Edukatori Zoološkog vrta građanima će pojasniti kako to spriječiti. Upoznat će ih i s drugim divljim životinjama koje iako su rijetko vidljive, žive u našem susjedstvu. To su lisice, zmije, ježevi, žabe, šišmiši… Posjetitelji će moći naučiti i kako za neke životinjske vrste izraditi kućice i hranilice. Održavanjem biološke raznolikosti na balkonima i terasama te u vrtovima i parkovima grada stvara se Zelena mreža.
Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba građane će na Bundeku upoznati s nekoliko pasa koji novi dom čekaju u Dumovcu. Djeca će moći oslikati lica i uključiti se u zanimljive radionice.
Pod vodstvom edukatora Životinjskog kutka izrađivat će životinje od plastelina, bojiti crteže pasa i mačaka te provjeriti znanje o držanju kućnih ljubimaca uz edukativnu vreću i posebne radne listiće. Međunarodni dan zaštite životinja na Bundeku organizira Grad Zagreb. Događaj završava nastupom tamburaškog sastava Gazde koji počinje u 14 sati.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.
Vesna Pisarović nastupa ove subote 10.11. u Zagrebu u sklopu poznate Brucošijade FER-a, popularnog Brucifera. Koncert koji fanovi čekaju već dugo, rasprodan je, a atmosfera će zasigurno biti odlična.
Pjesme poput ‘Neka ljudi govore’, ‘Ti ne znaš što je ljubav’, ‘Ti si kriv’, ‘Tako mi nedostaješ’, ‘Dolje na koljena’, ‘Ljubomora’, ‘Pjesma mi je sve’, ‘Hypohondar’ ili ‘Da znaš’, mnogi od nas i danas sa zadovoljstvom pjevuše.
Iako je u jednom trenutku napravila, izuzetno uspješan glazbeni zaokret prema jazzu, Vesna je bila i ostala glazbena ikona koja je obilježila scenu, a iščekuju nas još brojna iznenađenja. Obožavatelji i danas pamte njenu pobjedu na Dori 2002. godine, te nastup na Eurosongu sa pjesmom ‘Sasvim sigurna’, sa kojom je zauzela odlično 11. mjesto.
Albumi ‘Peti’ ili ‘Pjesma mi je sve’ i sada su jedni od najtraženijih izdanja Hit Recordsa, dok su njeni domaći nastupi posebne glazbene poslastice. Do tada, uživajte u hitovima koji su obilježili godine za nama, a prva prigoda pruža vam se već ove subote 10.11. Brucošijada FER-a u Zagrebu.
M.Z.