Zagreb, 20. rujna 2018. – Diljem Europe obilježavaju Dani Erasmusa („Erasmus Days“) na kojima će građani sudjelovanjem u brojnim događajima u europskim gradovima i imati priliku doznati više o rezultatima projekata programa Erasmus+ te se nadahnuti na vlastito sudjelovanje u ovom najvećem programu Europske unije namijenjenom obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu.
Prvi dan manifestacije – 12. listopada 2018. – rezerviran je za predstavljanje rezultata projekata u gradovima i zemljama sudionicama. Svi događaji – seminari, sastanci, izložbe fotografija, koncerti, radijske emisije, konferencije, digitalne aktivnosti – mogu se pretraživati na interaktivnoj karti na portalu www.erasmusdays.eu te na društvenim mrežama uz pomoć oznake (hashtag) #ErasmusDays.
U subotu, 13. listopada 2018., devet milijuna bivših i trenutačnih korisnika programa Erasmus+ pokazat će svoj europski ponos te predanost Europi. Budući da je 2018. Europska godina kulturne baštine, posebno će se predstaviti i sudionici s područja kulture.
Dani Erasmusa prvi su put održani 2017. godine na inicijativu francuske nacionalne agencije za program Erasmus+. U dva dana trajanja te manifestacije ukupno je održano 625 događaja u 324 grada u 11 europskih zemalja.
Organizatori poručuju: „Uz očekivano pokroviteljstvo Europske komisije i Europskog parlamenta te svih Erasmus+ agencija u Europi, očekujemo najmanje 1000 događanja u 20 zemalja tijekom ovih dana obilježavanja konkretne i pozitivne Europe. Dok se raspravlja o sljedećem Erasmus+ programu, #ErasmusDays će predstaviti europski utjecaj zahvaljujući uspješnim pričama i svjedočanstvima. Recimo svijetu koliko smo ponosni što smo Europljani, ujedinjeni u različitosti“.
Središnji događaj – „Inspiration Day“ u Zagrebu
Središnji događaj na području Hrvatske u povodu Dana Erasmusa bit će Dan inspiracije („Inspiration Day“) koji Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizira 12. listopada u Zagrebu. Na događaj pozivamo sve potencijalne sudionike programa Erasmus+ koji iz nekog razloga još nisu sudjelovali u programu, a prednost imaju predstavnici organizacija koje se bave strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Na Danu inspiracije upoznat ćete iskusne korisnike koji će svojim pričama iz prve ruke najbolje prikazati rezultate i pozitivan utjecaj sudjelovanja u programu Erasmus+.
Za sudjelovanje na ovom događaju potrebno se prijaviti putem prijavnog obrasca na poveznici, a program događaja dostupan je ovdje.
Događaji diljem Hrvatske za sve Erasmus+ skupine
I ostala područja programa Erasmus+ bit će obuhvaćena raznovrsnim događajiima. Bit će tu radionica za područje odgoja i općeg obrazovanja, događaja za mlade, nagradnih natječaja za studente i radionica za potencijalne sudionike s područja obrazovanja odraslih. Događaji se mogu jednostavno pretraživati na interaktivnoj mapi zajedničkog europskog portala www.erasmusdays.eu.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.
Vesna Pisarović nastupa ove subote 10.11. u Zagrebu u sklopu poznate Brucošijade FER-a, popularnog Brucifera. Koncert koji fanovi čekaju već dugo, rasprodan je, a atmosfera će zasigurno biti odlična.
Pjesme poput ‘Neka ljudi govore’, ‘Ti ne znaš što je ljubav’, ‘Ti si kriv’, ‘Tako mi nedostaješ’, ‘Dolje na koljena’, ‘Ljubomora’, ‘Pjesma mi je sve’, ‘Hypohondar’ ili ‘Da znaš’, mnogi od nas i danas sa zadovoljstvom pjevuše.
Iako je u jednom trenutku napravila, izuzetno uspješan glazbeni zaokret prema jazzu, Vesna je bila i ostala glazbena ikona koja je obilježila scenu, a iščekuju nas još brojna iznenađenja. Obožavatelji i danas pamte njenu pobjedu na Dori 2002. godine, te nastup na Eurosongu sa pjesmom ‘Sasvim sigurna’, sa kojom je zauzela odlično 11. mjesto.
Albumi ‘Peti’ ili ‘Pjesma mi je sve’ i sada su jedni od najtraženijih izdanja Hit Recordsa, dok su njeni domaći nastupi posebne glazbene poslastice. Do tada, uživajte u hitovima koji su obilježili godine za nama, a prva prigoda pruža vam se već ove subote 10.11. Brucošijada FER-a u Zagrebu.
M.Z.