Bugovo regionalno natjecanje tehnoloških ideja okupit će još jednom dvadeset timova koji će pred žirijem nastojati pokazati koliko imaju volje i znanja da upravo oni otputuju u Las Vegas početkom nadolazeće godine i tamo potraže nove prilike za razvoj svoje ideje.
Nastup pred ocjenjivačima iz stručne IT i medijske zajednice počinje u 10 sati u HUB385 u Zagrebu (Petračićeva ulica 4), u četvrtak 27. rujna 2018. godine. Ulaz je i ove godine slobodan za sve zainteresirane koji iz publike žele pratiti predstavljanje timova. Sve informacije o natjecanju dostupne su na www.ideaknockout.com.
Svečanost proglašenja pobjednika Idea Knockouta 2018 u četvrtak 27. rujna 2017., u 17:00 sati u HUB385 u Zagrebu (Petračićeva ulica 4).
Dođite na prezentaciju timova, ali i njihovoj izložbi softverskih i hardverskih proizvoda s kojima će nastojati „nokautirati“ rivale.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.
Vesna Pisarović nastupa ove subote 10.11. u Zagrebu u sklopu poznate Brucošijade FER-a, popularnog Brucifera. Koncert koji fanovi čekaju već dugo, rasprodan je, a atmosfera će zasigurno biti odlična.
Pjesme poput ‘Neka ljudi govore’, ‘Ti ne znaš što je ljubav’, ‘Ti si kriv’, ‘Tako mi nedostaješ’, ‘Dolje na koljena’, ‘Ljubomora’, ‘Pjesma mi je sve’, ‘Hypohondar’ ili ‘Da znaš’, mnogi od nas i danas sa zadovoljstvom pjevuše.
Iako je u jednom trenutku napravila, izuzetno uspješan glazbeni zaokret prema jazzu, Vesna je bila i ostala glazbena ikona koja je obilježila scenu, a iščekuju nas još brojna iznenađenja. Obožavatelji i danas pamte njenu pobjedu na Dori 2002. godine, te nastup na Eurosongu sa pjesmom ‘Sasvim sigurna’, sa kojom je zauzela odlično 11. mjesto.
Albumi ‘Peti’ ili ‘Pjesma mi je sve’ i sada su jedni od najtraženijih izdanja Hit Recordsa, dok su njeni domaći nastupi posebne glazbene poslastice. Do tada, uživajte u hitovima koji su obilježili godine za nama, a prva prigoda pruža vam se već ove subote 10.11. Brucošijada FER-a u Zagrebu.
M.Z.