Nakon izuzetno uspješnog izdanja u lipnju i pozitivnih reakcija brojnih posjetitelja, kulturno-turistička manifestacija otoka Raba – KANTUNI – ponovno je s nama! Od petka 3. sve do utorka 7.08. – svakoga dana od 19:00 do 01:00 sati – vidimo se na KANTUNU!
Ništa ne govori bolje o uspjehu ove kulturno-turističke manifestacije od pozitivnih komentara brojnih posjetitelja i njihovih zahtjeva da se što prije susretnemo opet na “Kantunu”.
“Kantuni su sjajna ideja: Volimo Rab zbog Kantuna!”, jednostavno i direktno zaključuju posjetitelji iz svjetske turističke metropole – Verone. Niti gosti niti Rabljani ne skrivaju oduševljenje ovom manifestacijom. I što vam onda drugo preostaje nego doživjeti “Kantune” i ponijeti najljepše uspomene s jedinstvenih lokacija grada Raba – poručuje Vedran Galić iz G.A.D. PRODUKCIJE, agencije koja stoji iza ovog, kao i iza drugih inovativnih kulturno-turističkih projekata poput “Dvorišta” na Gornjem gradu u Zagrebu ili “Placa Mljaca” na Trešnjevačkom placu.
Posebno uređeni prostori i jedinstveni ugođaji, vrhunski izvođači i nezaboravni doživljaji, ambijentalno uređenje i birana ponuda, slasni zalogaji i osvježavajući gutljaji – sve to i još puno više očekuje nas od ovog petka na “Kantunima”. A kada tome dodamo fantastične vokale Ivane Galić i Lu Jakelić, sjajnu mladu pjevačicu Anu Bustruc iz showa The Voice te glazbene senzacije Double Jam i Loud & Found, nema sumnje – autohtona i posebna, najbolja urbana zabava očekuje nas na Rabu!
Od 3. do 7. kolovoza uživajte “od kantuna do kantuna” – Vidimo se na KANTUNU!
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.
„Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim ga je našla, niti ga ostavlja takvim“, jedna je od bezvremenskih misli Tina Ujevića kojom bi se mogao najaviti ovogodišnji, deveti po redu „Zagreb, grad poezije – U znaku Tina“.
Festival, zamišljen kao hodočašće omiljenim Tinovim ulicama i gostionicama, započet će u kazališnoj kavani Kavkaz u 17 sati te se u sljedeća tri sata nastaviti u gostionicama Dingač, Vis, Pula, Korčula, Vinodol i Blato (današnji Tip Top).
„Tin Ujević jedan je od umjetnika koji su obilježili ne samo svoje vrijeme, nego i brojne generacije za budućnost. Stoga je naša ideja bila na 63. obljetnicu smrti barda hrvatske poezije oživjeti njegov duh na njemu omiljenim punktovima u Zagrebu i pretvoriti ih u mjesta kratkog scenskog događanja iz bogatog stvaralačkog opusa“ – najavio je ravnatelj festivala Goran Matović iz umjetničke organizacije Teatar poezije.
Nakon okupljanja u Kavkazu program festivala nastavit će se na „Ujevićevim ulicama“, Teslinoj i Masarykovoj, koje će nakratko biti spojene i preimenovane u Ulicu Tina Ujevića, dok će Trg Republike Hrvatske postati Trg Tina Ujevića. U isto vrijeme okupljeni umjetnici Marija Ujević Galetović, Milko Šparemblek, Bogdan Žižić, Sara Renar, Goran Grgić, Tonko Maroević, Perica Martinović, Antonija Stanišić, Sara Stanić, Nikša Marinović, Irena Šekez Sestrić, Zoran Kelava i dr.Valentina Brzović Rajić kroz poeziju, svirku i anegdote na svakoj od lokacija podsjetit će na Ujevićev život i stvaranje.
Cjelokupno događanje završit će u gostionici Blato tradicionalnim programom “Sjećanje na Tina”, a za jedno od iznenađenja potrudio se i član Društva hrvatskih književnih prevoditelja Ebtehay Navaey iz Irana, koji je Tinovu „Svakidašnju jadikovku“ preveo na perzijski. Antologijski stihovi „kako je teško biti star, kako je teško biti mlad…“ tako će po prvi put svoju poruku prenijeti i na perzijskom.
Stoga, prošećite i vi koracima legendarnog pjesnika i posjetite Zagreb, grad poezije.
M.Z.