Samoborska biciklijada – uvod u 25 godina brdsko biciklističke utrke XCO Samobor
2. Samoborska biciklijada održat će se u nedjelju, 6. svibnja 2018. godine, sa startom u 10:00 sati. Okupljanje je od 8:30 sati na glavnom samoborskom trgu, Trgu kralja Tomislava. Brdsko biciklistički klub Šišmiš će, uz podršku Turističke zajednice grada Samobora te pod vodstvom našeg najboljeg biciklista i dobitnika nagrade Grada Samobora, Filipa Turka predstaviti rutu broj 5 dugu 23 km i s 360 m visinske razlike: Samobor – Bregana – Grdanjci – Vratnik – Slani Dol – Hamor – Samobor.
Iako su prijave zatvorene, svi su dobrodošli sudjelovati na biciklijadi. Sudjelovanje u biciklijadi je na vlastitu odgovornost uz obaveznu opremu: ispravan MTB bicikl i kacigu.
Ova je biciklijada uvod u ono što Šišmiši, najstariji aktivni brdsko biciklistički klub u Hrvatskoj, pripremaju u lipnju kada će obilježiti četvrt stoljeća održavanja međunarodne brdsko biciklističke utrke XCO Samobor. U nedjelju, 17. lipnja na atraktivnoj stazi na području Park šume Tepec očekuje se preko 300 natjecatelja iz cijele Europe. Dodatnu dimenziju i poseban šarm utrci daju start i cilj na glavnom gradskom trgu, što je magnet ne samo za brojne natjecatelje već i za posjetitelje koji se godinama iznova ovdje vraćaju.
Staza 25. izdanja ove atraktivne utrke među natjecateljima je poznata po iznimnoj fizičkoj i tehničkoj zahtjevnosti te kao takva od natjecatelja zahtjeva maksimalan angažman i koncentraciju. Ono što karakterizira ovu stazu su težak, ali atraktivan “balvan” spust te jednako tako i zahtjevan spust stubama podno samoborskoga starog grada. Utrka je uvrštena u kalendar Svjetske biciklističke federacije, te se boduje za Kup Hrvatske i Slovenije.
Od ovog petka 13. srpnja pa sve do nedjelje 22. srpnja zakačite se po peti put za – Dvorišta! 10 nezaboravnih dana očekuje nas na 7 biranih lokacija – svakoga dana od 18 do 24 sata.
“Zvijezde” naše manifestacije – prekrasna gornjogradska dvorišta, dobro poznata brojnim posjetiteljima i gostima: intimno i ugodno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19, čarobno dvorište Palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 i skriveno dvorište Palače Gvozdanović u Visokoj 8.
Tu je i veliki prošlogodišnji hit, privatno dvorište u Radićevoj 54, ali i nezaobilazno, zabavno dvorište Palače Balbi u Demetrovoj 11!
No ovogodišnja Dvorišta, otkrivaju i neke nove lokalitete: prije svega, sasvim poseban prostor atrija Plemićkog konvikta, današnje Gimnazije Tituša Brezovačkog, u najkraćoj ulici Gornjega grada, na adresi Habdelićeva 1 – odmah iznad Kamenitih vrata ili od Trga Katarine Zrinske pored Galerije Klovićevi dvori.
U povodu pete obljetnice, s jednom lokacijom selimo se i izvan prostora Gornjega grada, na jedan od susjednih obronaka, na adresu Ivana Gorana Kovačića 37, odmah nasuprot Nazorova spomenika i Park-šume Tuškanac. Tu se smjestila veličanstvena Vila Ehrlich-Marić s prekrasnim perivojem i jednim od najljepših panoramskih pogleda na grad Zagreb. To je lokacija jedinstvene ljepote koju jednostavno – morate vidjeti!
Do ove lokacije moguće je doći pješke od Dežmanova prolaza ili preko Rokova perivoja, automobilom od Javne garaže na Tuškancu uz Krležin gvozd ili Nazorovom od Britanskoga trga, kao i autobusnom linijom od Britanca (linije 102 i 105). Ta lokacija danas je rezidencija Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Dvorišta – “najzabavnije događanje u gradu” (Jutarnji list), manifestacija koja je prošle godine izazvala pozornost čak i BBC Travela te koju je jedan od najvećih južnokorejskih portala Naver proglasio “daleko najboljim iskustvom u Zagrebu”, i ove godine nudi puno dobrih razloga za posjet, a bogata ponuda hrane i pića dočekuje posjetitelje na svakome koraku.
Dvorišta i ove godine donose niz prvorazrednih glazbenih doživljaja. Svi prostori posebno su uređeni za zabavu i ugodno druženje, a sva dvorišta kroz opise na informativnim pločama, uređenje, ponudu, programe, cjelokupnu atmosferu, pričaju svoje priče u skladu sa sloganom manifestacije “Svako ima svoju priču…”.
Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije je slobodan.
Stoga, dođite na zagrebački Gornji grad i zakačite se za – Dvorišta!
M.Z.
Zbog stalnih upita naših posjetitelja zašto “Dvorišta” ne traju duže, kao i zbog jednoga odgođenog dana uslijed finalne utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva, najavljujemo kako će Dvorišta biti otvorena i u ponedjeljak 23.7. u redovnom radnom vremenu od 18 do ponoći… …I vidimo se u Dvorištima!
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.