Ljetna pozornica AMADEO na Gornjem gradu je oaza Malih noćnih razgovora. U povijesnom Atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja književnica Milana Vuković Runjić treću će godinu zaredom ugostiti intrigantne sugovornike iz svijeta umjetnosti i književnosti, kao što su pravnica Dalija Orešković, glumica Marija Sekelez i glazbena diva Tereza Kesovija, te povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, povjesničar filma Daniel Rafaelić, publicist Zdravko Zima i pijanist Matej Meštrović otkrit će svoja razmišljanja o aktualnostima u svojim profesijama, ali i svakodnevnim zbivanjima.
Male noćne razgovore Milana Vuković Runjić odlučila je započeti sa zaista posebnom gošćom – pravnicom Dalijom Orešković koja će u utorak, 26. lipnja, pred prisutnima nabrojati društvene bolesti, ali i lijekove za mladu demokraciju. Srijeda 27. lipnja rezervirana je za Zvonka Makovića iz bogatog opusa ovog doctora mirabilisa probrat će najbolje i krenuti putevima umjetnika, Četvrtak 28.06.2018. u 21:00 h dolazi Indiana Jones hrvatske filmske kritike, Daniel Rafaelić. U petak, 29. lipnja diva baršunasta glasa, Marija Sekelez. Za kraj tjedna 30. lipnja, erudit, esejist, autor znamenitih dnevnika, Zdravko Zima.
Program započinje u 21:00 h, a ulaz je slobodan. Više o programu na: www.scenaamadeo.hr
M.Z.
Utorak, 2.10. U 10 sati
Tom Lycos i Stefo Nantsou: Kamenje, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Marko Hergešić i Petar Atanasoski. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše.
Četvrtak, 4.10. u 12 sati
Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Borna Galinović, Mirel Huskić, Paško Vukasović i Dubravka Lelas. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše. Gostovanje u Krapinsko-zagorskoj županiji.
U 19 sati
Tena Šnajder: Plavi zvuk, redateljica: Kruna Tarle Šnajder, igraju: Lidija Kraljić, Maja Ožegović i Lovro Ivanković. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše. Premijera.
Subota, 6.10. u 10 i 11:30 sati
Jelena Vukmirica Makovičić i Marko Makovičić: Priča o vodi, redateljica: Jelena Vukmirica Makovičić, igra: Marko Makovičić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.