Opera pod zvijezdama ove srijede, 27.6. na Trgu kralja Tomislava u 21:00, a donosi sjajni niz opernih brojeva iz pera velikih opernih skladatelja poput Rossinija, Donizettija, Bellinija ili Verdija – ovaj puta u interpretaciji osam sjajnih mladih opernih diva.
Čak četiri mezzosoprana i još četiri soprana uljepšat će tako svojim nastupima, pozornicu festivala Zagreb Classic: Anamarija Knego Vidović, Marija Kuhar Šoša, Tanja Ruždjak, Nela Šarić, Jelena Kordić, Terezija Kusanović, Helena Lucić Šego te Kora Pavelić.
Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije ravnat će maestro Ivo Lipanović.
M.Z.
Čakovec, 30. srpnja 2018. – „Najljepšom obiteljskom pričom“ Mirka Švende Žige i vatrometom, započelo je 54. po redu Porcijunkulovo, a trajat će do 2. kolovoza i završiti spektakularnim koncertom Tonya Cetinskog. čakovečka tradicionalna manifestacija prvi put je uvrštena u Top događanja Hrvatske.
Nakon šetnje ispod tisuća prepoznatljivih šarenih kišobrana, u subotu je poslije talentirane Zsa Zse održala koncert glazbena diva Nina Badrić, a u nedjelju nakon Malog MEF-a, legendarni Žera i Crvena jabuka. Osim koncerata, za posjetitelje su organizirane dječje igraonice i radionice, pričaonice, umjetničke izložbe, prezentacije i promocije specifičnih djelatnosti te, naravno, ukusna lokalna hrana i pića. Više od 300 izlagača garancija je dobre zabave i sadržaja za svačiji ukus.
Prije velikog finala, na pozornicu još dan za danom dolaze 4 tenora, Massimo i Zvonko Bogdan, za koje će publiku zagrijavati Nocturno by Oliver, Pastiri i TS Frikovi, a netom prije Tonyja Cetinskog sviraju Genova i Marko Kutlić.
Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač je poručio: „Vjerujem da ćemo i ove godine dokazati kako je u jeku turističke sezone na obali moguće organizirati kontinentalnu manifestaciju koji bilježi rekordnu posjećenost. Na ovogodišnjem Porcijunkulovu nastupaju najveće zvijezde Hrvatske i regije, a poučeni dobrim iskustvom produžili smo trajanje manifestacije za jedan dan kako bi što veći broj posjetitelja kreiralo nezaboravne uspomene ispod naših šarenih kišobrana.“
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.