Zagrebački Bundek ove će godine postati poprište dobre zabave i izvrsne gastronomije, a sve zahvaljujući Rujanfestu koji će na deset dana, od 21. do 30. rujna, u hrvatsku metropolu privući brojne posjetitelje.
Da se radi o ambicioznom projektu, svjedoči brojka od 20 pozornica na kojima se mogu očekivati nastupi vrhunskih izvođača, više od 20 lokala, preko 100 izlagača, velik broj restorana i najveći zabavni park u kojem će moći uživati najmlađi.
Čast otvorenja ovogodišnjeg festivala, 21. Rujna i prvog vikenda, pripala je legendi Halidu Bešliću i grupi Vigor, dok će na rock pozornici ”led probiti” popularni bend Tribute to Balašević s najvećim hitovima Đorđa Balaševića.
U subotu dolazi još jedna legenda Željko Bebek, a za drugu generaciju tu je i Lexington Band. Nedjelja se prepušta našim najvećim zabavljačima Maji Šuput i Mladenu Grdoviću. U rock pozornici nastupaju Najbolji tribute bendovi iz regije. Na ostalih 20 pozornica zabavljat će Vas više od 40 bendova za sve glazbene ukuse.
Nakon prvog vikenda, dobra zabava se nastavlja već u četvrtak, 27. rujna, kada će se na pozornicu popeti Toni Cetinski te Tropico band. Za sve ljubitelje hitova Petra Graše, dobra vijest je ta da će ga uživo moći čuti u petak, dok je subota rezervirana za ”starog lava” Željka Samardžića i Amadeus Band. Nastupom u nedjelju, ovogodišnji Rujanfest će, onako kako samo on to zna, zatvoriti sjajni Mate Bulić.
Posjetitelji će moći uživati u ukupno više od 100 izvođača na 20 pozornica, u nastupima KUD-ova, radionicama salse, zdrave hrane i yoge, vinskoj cesti s više od 10 vinara iz cijele Hrvatske, kao i etno zoni, u kojoj će se održati predstavljanje obrta grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Očekuje se bogata i raznovrsna gastronomska ponuda iz raznih krajeva Lijepe naše, ali i susjednih zemalja koja se može pronaći u tzv. kućama.
Od Slavonske kuće gdje možete probati šarana na rašljama, kulen, čvarke, ljuti čobanac, fiš-paprikaš te slušati vrhunske tamburaše iz Osijeka do Zagrebačke kuhinje, Istarske kuće, i još 40 manjih ugostitelja, kao i ponude više od 80 vrsta piva iz raznih dijelova svijeta.
Najmlađi, će uživati u najvećem zabavnom parku u Hrvatskoj i provozati se u ludim gusjenicama, okušati se u pilotiranju u simulatorima, ali i testirati granicu straha na najopasnijim spravama kao što su Ranger, Tepih…
Ove se godine ulaz na festival do 19 sati neće plaćati, a nakon 19 sati naplaćivat će se 25 kuna. Više o Rujanfestu na www.rujanfest.com
M.Z.
Zagreb, 23.8.2018. – Futurolog Aric Dromi predviđa da će gradovi budućnosti biti više digitalni nego fizički, a pitanje budućnosti gradova smatra krajnje filozofskim. Na temu pametnih gradova govorit će na Future Tense konferenciji 2. listopada 2018. godine u zagrebačkoj Laubi. Dromi smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja pa tako i urbanu infrastrukturu.
Priznati futurlog ističe da će glavni gradovi Europe i razvijenog svijeta, ako ne budu pravovremeno reagirali na neizbježne promjene, za deset godina završiti kao gradovi trećeg svijeta. Dromi smatra da su potencijali stvarne izgradnje grada koji je održiv i može prihvatiti potrebe budućeg društva na mjestima poput Afrike ili Južne Amerike, mjestima koja imaju potencijal za infrastrukturu i ne trebaju naknadno opremanje već postojećih sustava, upravo zbog toga što trenutno nemaju sustave.
Dromi podsjeća na postojeće migracije unutar država, danas 50% populacije svijeta živi u gradovima, a očekuje se da će se ta brojka povećati na 75% u idućih nekoliko godina. Futurolog ističe kako, gledano iz ptičje perspektive, u prosjeku 75% grada danas čine ceste i parkirališta. A s obzirom na porast broja stanovnika u gradovima morat ćemo se okrenuti novim gospodarskim i poslovnim modelima po kojima će gradovi funkcionirati. Kao prvi korak u bliskoj budućnosti navodi samoupravne, robotske automobile koji će eliminirati potrebu za vlasništvom u gradovima. Dugoročno, kaže, nestat će potrebe za vlastitim automobilom. Podsjeća i da Uber, Google i Airbus već gledaju na prostor iznad cesta i drugu vrstu vozila, od letećih automobila do autonomnih dronova i autonomnih taksija. Prema tome, djelomično će se ukloniti potreba za postojećom infrastrukturom i otvorit će mogućnost za redizajn prostora na potpuno novi način.
Futurolog Dromi predviđa da će u budućnosti uspon mješovite ili virtualne stvarnosti ukloniti naše potrebe da fizički idemo s jednog mjesta na drugo, što znači da nećemo stvarno morati živjeti u gradu kada se možemo priključiti i pojaviti u nekoj drugoj stvarnosti.
Aric Dromi glavni je futurolog za jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih proizvođača vozila i vodećeg programera premium, autonomnih i električnih vozila. Član je savjetodavnog odbora inovativnog centra zasnovanog u Silicijskog dolini za NTT Grupu, jednu od najvećih svjetskih ICT kompanija. Također podržava UNLEASH tim za inovacije; globalni inovativni laboratoriji s fokusom na ciljeve održivog razvoja UN-a. Istovremeno ima i poziciju pri AIIA, Mreži umjetne inteligencije i inteligentne automatizacije koja savjetuje poslovne rukovodioce u svijetu.
Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave tvrtke IN2 koja je partner Future Tense konferencije, povodom dolaska futurologa Dromija izjavila je: „Svijet se nepovratno mijenja kako u socijalno-društvenom smislu, tako i kroz pojavljivanje novih poslovnih modela digitalne ekonomije, u čemu je tehnologija ključni pokretač. IN2 prepoznaje i prati nadolazeće trendove i uvodi ih u svoja softverska rješenja kroz inovacije u segmentu umjetne inteligencije, interneta stvari, pametnih gradova i drugih digitalnih rješenja. Sretni smo što smo dio Future Tense konferencije i imamo priliku potaknuti poslovnu zajednicu na aktivno promišljanje budućnosti i što konkretniju poslovnu i tehnološku prilagodbu rapidnim promjenama.“
Uz Dromija na Future Tense konferenciji govorit će futurologinja prehrane Morgaine Gaye o mikro i makro trendovima u prehrani, David Birch uz podršku Addiko Bank na temu budućnosti plaćanja i Gerd Leonhard o utjecaju razvoja tehnologije na razvoj čovječanstva.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.