Zagreb, 23.8.2018. – Futurolog Aric Dromi predviđa da će gradovi budućnosti biti više digitalni nego fizički, a pitanje budućnosti gradova smatra krajnje filozofskim. Na temu pametnih gradova govorit će na Future Tense konferenciji 2. listopada 2018. godine u zagrebačkoj Laubi. Dromi smatra da nam područja poput umjetne inteligencije, robotike, genetike, biotehnologije i prilagodljive stvarnosti omogućavaju da prenamijenimo svaki aspekt našeg postojanja pa tako i urbanu infrastrukturu.
Priznati futurlog ističe da će glavni gradovi Europe i razvijenog svijeta, ako ne budu pravovremeno reagirali na neizbježne promjene, za deset godina završiti kao gradovi trećeg svijeta. Dromi smatra da su potencijali stvarne izgradnje grada koji je održiv i može prihvatiti potrebe budućeg društva na mjestima poput Afrike ili Južne Amerike, mjestima koja imaju potencijal za infrastrukturu i ne trebaju naknadno opremanje već postojećih sustava, upravo zbog toga što trenutno nemaju sustave.
Dromi podsjeća na postojeće migracije unutar država, danas 50% populacije svijeta živi u gradovima, a očekuje se da će se ta brojka povećati na 75% u idućih nekoliko godina. Futurolog ističe kako, gledano iz ptičje perspektive, u prosjeku 75% grada danas čine ceste i parkirališta. A s obzirom na porast broja stanovnika u gradovima morat ćemo se okrenuti novim gospodarskim i poslovnim modelima po kojima će gradovi funkcionirati. Kao prvi korak u bliskoj budućnosti navodi samoupravne, robotske automobile koji će eliminirati potrebu za vlasništvom u gradovima. Dugoročno, kaže, nestat će potrebe za vlastitim automobilom. Podsjeća i da Uber, Google i Airbus već gledaju na prostor iznad cesta i drugu vrstu vozila, od letećih automobila do autonomnih dronova i autonomnih taksija. Prema tome, djelomično će se ukloniti potreba za postojećom infrastrukturom i otvorit će mogućnost za redizajn prostora na potpuno novi način.
Futurolog Dromi predviđa da će u budućnosti uspon mješovite ili virtualne stvarnosti ukloniti naše potrebe da fizički idemo s jednog mjesta na drugo, što znači da nećemo stvarno morati živjeti u gradu kada se možemo priključiti i pojaviti u nekoj drugoj stvarnosti.
Aric Dromi glavni je futurolog za jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih svjetskih proizvođača vozila i vodećeg programera premium, autonomnih i električnih vozila. Član je savjetodavnog odbora inovativnog centra zasnovanog u Silicijskog dolini za NTT Grupu, jednu od najvećih svjetskih ICT kompanija. Također podržava UNLEASH tim za inovacije; globalni inovativni laboratoriji s fokusom na ciljeve održivog razvoja UN-a. Istovremeno ima i poziciju pri AIIA, Mreži umjetne inteligencije i inteligentne automatizacije koja savjetuje poslovne rukovodioce u svijetu.
Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave tvrtke IN2 koja je partner Future Tense konferencije, povodom dolaska futurologa Dromija izjavila je: „Svijet se nepovratno mijenja kako u socijalno-društvenom smislu, tako i kroz pojavljivanje novih poslovnih modela digitalne ekonomije, u čemu je tehnologija ključni pokretač. IN2 prepoznaje i prati nadolazeće trendove i uvodi ih u svoja softverska rješenja kroz inovacije u segmentu umjetne inteligencije, interneta stvari, pametnih gradova i drugih digitalnih rješenja. Sretni smo što smo dio Future Tense konferencije i imamo priliku potaknuti poslovnu zajednicu na aktivno promišljanje budućnosti i što konkretniju poslovnu i tehnološku prilagodbu rapidnim promjenama.“
Uz Dromija na Future Tense konferenciji govorit će futurologinja prehrane Morgaine Gaye o mikro i makro trendovima u prehrani, David Birch uz podršku Addiko Bank na temu budućnosti plaćanja i Gerd Leonhard o utjecaju razvoja tehnologije na razvoj čovječanstva.
Koncertna serija, osmišljena kao posebna vrsta glazbenog uživanja i koncertnog iskustva, to je Musicology Barcaffé Sessions. Ona nije festival s masovnom posjetom, već glazbeno uživanje u manjim klupskim koncertima do 1000 ljudi, na kojima skoro da možete dodirnuti svog omiljenog izvođača. Musicology je našao i pravog sugovornika, Barcaffé, koji ima isti cilj – bliski koncept uživanja u lijepom trenutku i zadovoljstvu koje želimo podijeliti s pozitivnim ljudima. Koncept serijala je jednostavan – pažljivo odabrani izvođači jazz, funk, soul, r’n’b, ili drugih žanrova, s naglaskom na kvalitetu u svakom segmentu. Mnogo pažnje posvećuje se i odabiru koncertnog prostora, ozvučenju, ventilaciji i svemu onome što je uvjet potpunom prepuštanju i uživanju u dobroj glazbi.
Musicology Barcaffe Sessions se prvi put održao 2017. u Beogradu, a 2018. se serijal proširio i na Ljubljanu. U sklopu serijala su do sada nastupili umjetnici poput Jose James, The Brand New Heavies, Hindi Zahra, Gregory Porter , Meshell Ndegeocello, Robert Glasper, Angie Stone, Bokante i mnogi drugi.
Prve godine će Zagreb biti domaćin 3 koncerta iz Musicology Barcaffé Sessions serijala, dok je u planu da broj koncerata raste iz godine u godinu.Pratite nas na stranici Musicology Barcaffe Sessions Hrvatska
Serijal će ove godine otvoriti talijanski jazz i soul pjevač, Mario Biondi, koncertom 6. listopada u potpuno renoviranoj Tvornici kulture. Publika će imati priliku uživati u mnogobrojnim Mariovim hitovima poput “This is what you are”, “Shine on”, “Close to you”, “Deep space” i mnogim drugim, ali i u pjesmama s Mariovog novog albuma “Brasil “, u potpuno drugačijoj atmosferi nego inače.
Drugi koncert serijala će se održati 1. prosinca. Nigerijski pjevač i gitarista, Keziah Jones, po prvi put stiže u prijestolnicu Hrvatske sa svojim specifičnim zvukom. Keziah je kreator novog smjera u glazbi – bluefunk. Bluefunk je mješavina blues melodije i oštrih ritmova fanka, kao i elemenata joruba glazbe. Posjetitelji koncerta će imati priliku čuti njegove hitove poput “Rhythm is love” ,” Where ‘s Life?” i “Million Miles from Home.
Ulaznice za oba koncerta su u prodaji po promotivnim cijenama, na svim prodajnim mjestima eventima.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.