Problemi s vidom mogu se pojaviti bilo kada, bez obzira na godine. Zato su redoviti pregledi od izuzetne koristi. Essilor kao lider u optičkoj industriji ulaže iznimno velike napore kako bi educirali javnost o tom problemu, prevenirali ga i u konačnici ponudili adekvatno rješenje. Sukladno tome, Essilor na globalnom nivou tradicijski organizira besplatne provjere vida građanima, a Essilor Hrvatska, skupa sa studentima optometrije Veleučilišta Velika Gorica, već drugu godinu zaredom provodi ovu akciju u Knjižnicama grada Zagreba, gdje se od 11. rujna do 31. listopada provode besplatne provjere vida građanima.
U svega 3 minute saznat ćete opću informaciju o postotku oštrine vašeg vida, s ciljem daljnjeg poduzimanja koraka za ispravnu korekciju vida kod stručne osobe.
Kako znamo vidimo li dobro?
Ukoliko primijetite jedan od ovih simptoma, znači da vam je sigurno potreban pregled vida.
- Zamor očiju
- Osjećaj pritiska u oku
- Glavobolje
- Problemi s čitanjem
- Zamagljen pogled – vidite objekte na blizu i daleko kao da imate loše izoštren fokus na kameri
- Teže privikavanje s tame na svjetlost i čitanje pri slabijem dnevnom svjetlu
- Slabiji noćni vid
Iskoristite ovu poveznicu dobrog vida i dobre knjige i provjerite da li ste i vi među njima, te provjerite svoj vid u jednoj od 30 KGZ-a.
Pogledajte detaljan raspored provjera s lokacijama: http://bit.ly/ProvjereVidaEssilor_KGZ
M.Z.
Koncertom jednog od najboljih mladih glazbenika Hrvatske započet će 7. Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo. Prošlogodišnji pobjednik Natjecanja Papandopulo u kategoriji klavir, koji je ujedno i laureat niza međunarodnih natjecanja, Ivan Vihor Krsnik Čohar svečanim koncertom otvorit će ovogodišnje izdanje prestižnog glazbenog natjecanja.
U proteklih šest godina Natjecanje Papandopulo postalo je najkvalitetnija hrvatska glazbena platforma na kojoj se mladi glazbeni umjetnici pripremaju za velika međunarodna natjecanja i nastupe na hrvatskim i svjetskim pozornicama.
Na ovogodišnjem natjecanju mladi glazbenici predstavit će se u kategorijama gitara, violončelo i kontrabas.
Ocjenjivački sudovi djeluju u sastavu – u kategoriji gitara predsjednik je Darko Petrinjak, a članovi Maroje Brčić, Zoran Dukić, Goran Listeš i Istvan Römer. U kategoriji violončelo predsjednik je David Grigorian, a članovi Mihovil Karuza, Krešimir Lazar, Mario Ivelja i Andrej Petrač. U kategoriji kontrabas predsjednik je Mario Ivelja, a članovi Nikša Bobetko, Slobodan Gerić, Darko Petrinjak i Zoran Marković.
Prvonagrađeni će nastupiti na Svečanom koncertu uz Simfonijski orkestar HRT-a, koji će se održati 25. listopada 2018. godine u Velikoj dvorani Doma HV Zvonimir.
U sklopu ovogodišnjeg bogatog programa Natjecanja Papandopulo održat će se okrugli stol na zanimljivu temu “Treba li povezati glazbena natjecanja koja se održavaju u Zagrebu i kako?” , a koncertom Nikola Šantek Jazz kvarteta predstavit će se i sljedeće natjecanje.
Kako će i ovogodišnje Natjecanje Papandopulo biti otvoreno za javnost, ovim vas putem pozivamo da nam se pridružite u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje ćete sigurno uživati u izvedbama najboljih hrvatskih mladih umjetnika.
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.