Opera pod zvijezdama ove srijede, 27.6. na Trgu kralja Tomislava u 21:00, a donosi sjajni niz opernih brojeva iz pera velikih opernih skladatelja poput Rossinija, Donizettija, Bellinija ili Verdija – ovaj puta u interpretaciji osam sjajnih mladih opernih diva.
Čak četiri mezzosoprana i još četiri soprana uljepšat će tako svojim nastupima, pozornicu festivala Zagreb Classic: Anamarija Knego Vidović, Marija Kuhar Šoša, Tanja Ruždjak, Nela Šarić, Jelena Kordić, Terezija Kusanović, Helena Lucić Šego te Kora Pavelić.
Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije ravnat će maestro Ivo Lipanović.
M.Z.
U četvrtak, 19. srpnja na gornjogradskoj pozornici Matija Dedić i Merima Ključo predstavljaju se zagrebačkoj publici koncertom Potraži me u predgrađu.
Vrsni pijanist i jazz glazbenik, Matija Dedić, koji je od samih početaka, uz Gabi Novak i Arsena Dedića, zaštitno lice Scene Amadeo. S njim će nastupiti Merima Ključo, poznata europska i svjetska harmonikašica, čiju je sjajnu interpretaciju publika Scene Amadeo imala prilike slušati na njenim nezaboravnim koncertima sa Miroslavom Tadićem i na hrvatskoj praizvedbi njenog glazbenog dragulja, Sarajevske Hagade.
Na koncertu publici će predstaviti skladbe s albuma Male ljubavi (susreti) koji je nagrađen ovogodišnjom nagradom Porin za najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz glazbe) te najbolju instrumentalnu izvedbu (izvan klasične i jazz glazbe) za pjesmu “Potraži me u predgrađu”.Na repertoaru koncerta naći će se i jedanaest skladbi s tog albuma – interpretacije klasika Arsena Dedića „Odlazak“, „Otkako te ne volim“, „Vraćam se“ „0 mladosti“ i „Što me čini sretnom“, zatim Gibonnijev „Divji cvit“, „Nije htjela“ Kemala Montena, tradicionalne „Što te nema“ i „Kradem ti se u večeri“ te legendarne skladbe Zdenka Runjića „Potraži me u predgrađu“ i „Molitva za Magdalenu“…., u jednom sasvim novom ruhu.
Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj 1 te putem web stranice www.ulaznice.hr. U slučaju kiše koncert će se održati u petak, 20.07. s početkom u 21 sat. CIJENA ULAZNICE: 130,00 HRK
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.