Događa-ONA

Oglas

lip
27
Sri
OPERA POD ZVIJEZDAMA NA FESTIVALU ZAGREB CLASSIC
lip 27 @ 21:00

Opera pod zvijezdama ove srijede, 27.6. na Trgu kralja Tomislava  u 21:00, a donosi sjajni niz opernih brojeva iz pera velikih opernih skladatelja poput Rossinija, Donizettija, Bellinija ili Verdija – ovaj puta u interpretaciji osam sjajnih mladih opernih diva.

Čak četiri mezzosoprana i još četiri soprana uljepšat će tako svojim nastupima, pozornicu festivala Zagreb Classic: Anamarija Knego Vidović, Marija Kuhar Šoša, Tanja Ruždjak, Nela Šarić, Jelena Kordić, Terezija Kusanović, Helena Lucić Šego te Kora Pavelić.

Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije ravnat će maestro Ivo Lipanović.

M.Z.

kol
29
Sri
Pod kormilom zlatne braće Fantela dječji dan jedrenja u Šibeniku
kol 29 cjelodnevni

Zagreb, 27. kolovoza 2018. – Svega par tjedana nakon što su u klasi 49er osvojili zlato, Šime i Mihovil Fantela dolaze u D-Marin Mandalinu u Šibeniku kako bi svoj talent podijelili s najmlađima. Tako će u sklopu Dana jedrenja djeca od 8 do 14 godina imati jedinstvenu priliku upoznati novopečene svjetske prvake u jedriličarskoj klasi 49er.
Zlatnom dvojcu podršku od prvoga dana, kao glavni sponzor, pruža Dogus grupa koja kontinuirano ulaže u razvoj i promociju jedrenja u Hrvatskoj. „Fantastičan uspjeh braće Fantela jako nas raduje i zaista smo ponosni što ih kao sponzor imamo priliku pratiti na njihovom putu. Sigurni smo da će ovakvih uspjeha biti još. Stoga je naša želja i najmlađima iz Šibenika i okolice pokazati što se može ostvariti uz veliki trud i rad, dati im priliku da se bolje upoznaju s jedrenjem te provedu vrijeme sa svojim zlatnim uzorima“, ističu u D-Marin grupi.
Kako se prijaviti?
Roditelji čija se djeca žele družiti s braćom Fantela trebaju ih prijaviti na adresu elektroničke pošte mandalina@d-marin.com. Najbržih 30 prijavljenih jedrit će sa Šimom i Mihovilom u vodama ispred marine D-Marin Mandalina u Šibeniku u srijedu 29. kolovoza od 11 do 14 sati. Mjesto susreta je ispred recepcije D-Marin Mandalina na adresi Obala Jerka Šižgorića 1, Šibenik.
Uvjet za sudjelovanje je odobrenje i pratnja roditelja, a djeca moraju biti dobri plivači. Važno je da djeca budu i prikladno odjevena, odnosno da imaju majicu, kratke hlače ili hlačice za kupanje i tenisice. Također, poželjno je ponijeti i kapu sa sjenilom ili šešir, dodatnu odjeću za presvlačenje, vjetrovku u slučaju kiše ili vjetrovitog vremena te kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom. D-Marin pratite i na Facebook stranici.
M.Z.

lis
24
Sri
Mrzimo li se i zašto?
lis 24 cjelodnevni

Zagreb, 27.rujna 2018.Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.

Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.

Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.

“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.

M.Z.