Događa-ONA

Oglas

srp
13
Pet
Gornjogradska DVORIŠTA u petoj sezoni!
srp 13 – srp 23 cjelodnevni
Gornjogradska DVORIŠTA u petoj sezoni!

 Od ovog petka 13. srpnja pa sve do nedjelje 22. srpnja zakačite se po peti put za – Dvorišta! 10 nezaboravnih dana očekuje nas na 7 biranih lokacija – svakoga dana od 18 do 24 sata.

“Zvijezde” naše manifestacije – prekrasna gornjogradska dvorišta, dobro poznata brojnim posjetiteljima i gostima: intimno i ugodno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19, čarobno dvorište Palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 i skriveno dvorište Palače Gvozdanović u Visokoj 8.

Tu je i veliki prošlogodišnji hit, privatno dvorište u Radićevoj 54, ali i nezaobilazno, zabavno dvorište Palače Balbi u Demetrovoj 11!

No ovogodišnja Dvorišta, otkrivaju i neke nove lokalitete: prije svega, sasvim poseban prostor atrija Plemićkog konvikta, današnje Gimnazije Tituša Brezovačkog, u najkraćoj ulici Gornjega grada, na adresi Habdelićeva 1 – odmah iznad Kamenitih vrata ili od Trga Katarine Zrinske pored Galerije Klovićevi dvori.

U povodu pete obljetnice, s jednom lokacijom selimo se i izvan prostora Gornjega grada, na jedan od susjednih obronaka, na adresu Ivana Gorana Kovačića 37, odmah nasuprot Nazorova spomenika i Park-šume Tuškanac. Tu se smjestila veličanstvena Vila Ehrlich-Marić s prekrasnim perivojem i jednim od najljepših panoramskih pogleda na grad Zagreb. To je lokacija jedinstvene ljepote koju jednostavno – morate vidjeti!

Do ove lokacije moguće je doći pješke od Dežmanova prolaza ili preko Rokova perivoja, automobilom od Javne garaže na Tuškancu uz Krležin gvozd ili Nazorovom od Britanskoga trga, kao i autobusnom linijom od Britanca (linije 102 i 105). Ta lokacija danas je rezidencija Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dvorišta – “najzabavnije događanje u gradu” (Jutarnji list), manifestacija koja je prošle godine izazvala pozornost čak i BBC Travela te koju je jedan od najvećih južnokorejskih portala Naver proglasio “daleko najboljim iskustvom u Zagrebu”, i ove godine nudi puno dobrih razloga za posjet, a bogata ponuda hrane i pića dočekuje posjetitelje na svakome koraku.

Dvorišta i ove godine donose niz prvorazrednih glazbenih doživljaja. Svi prostori posebno su uređeni za zabavu i ugodno druženje, a sva dvorišta kroz opise na informativnim pločama, uređenje, ponudu, programe, cjelokupnu atmosferu, pričaju svoje priče u skladu sa sloganom manifestacije “Svako ima svoju priču…”.

 Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije je slobodan.

Stoga, dođite na zagrebački Gornji grad i zakačite se za – Dvorišta!

M.Z.

srp
23
Pon
“DVORIŠTA” otvorena do ponedjeljka
srp 23 cjelodnevni

Zbog stalnih upita naših posjetitelja zašto “Dvorišta” ne traju duže, kao i zbog jednoga odgođenog dana uslijed finalne utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva, najavljujemo kako će Dvorišta biti otvorena i u ponedjeljak 23.7. u redovnom radnom vremenu od 18 do ponoći…        …I vidimo se u Dvorištima!

M.Z.

lis
24
Sri
Mrzimo li se i zašto?
lis 24 cjelodnevni

Zagreb, 27.rujna 2018.Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.

Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.

Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.

“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.

M.Z.

 

 

 

stu
3
Sub
Diploma „Oživi me“ spašava ljudski život
stu 3 @ 12:06 – pro 15 @ 13:06

Zagreb, 31. listopada 2018.Zaklada «Hrvatska kuća srca»  u suradnji sa Studentskom udrugom StePP i Gradskim uredom za zdravstvo u sklopu akcije «Oživi me» organizira besplatne radionice o oživljavanju 3.11., 17.11., 24.11. i 15.12. od 10.00 do 12.00 sati u prostorijama Zaklade (Ilica 5/II, prolaz Oktogon). Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti na linkuwww.ozivi.me/prijava.

 Čak 80 % iznenadnih srčanih zastoja se događa izvan bolnice, a s obzirom da znamo kako je u tim trenucima svaka sekunda važna, potrebno je da što više naših sugrađana prođe kroz edukaciju oživljavanja. Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv. Tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i za nekoliko minuta osoba umre. Jedini postupak kojim to možemo spriječiti jest brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja. Na radionicama građani će savladati postupak oživljavanja te će za stečeno znanje dobiti i diplomu „Oživi me“ kojom imaju dokaz da su naučili kako spasiti život.

«Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba u suradnji sa Zakladom provodi akciju «Oživi me» još od 2014. godine. Zahvaljujući brojnim edukacijama oko 3.500 osoba ima znanja o osnovnim postupcima oživljavanja, no smatramo kako to i dalje nije dovoljno. Naša zajednička misija je edukaciju o oživljavanju uvrstiti u obvezni obrazovni program kako bi što više građana nestručnjaka savladalo vještinu oživljavanja i bilo u mogućnosti spasiti nečiji život kada se za time ukaže potreba.», istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr.med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i članica upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca“.  

 U Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, što čini 24 osobe u jednom danu ili oko 9.000 osoba godišnje. Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1-2 minute) pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, a spašavanje života u ovom slučaju obavljaju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći.

M.Z.