Zagreb, 28. lipnja – Ovogodišnje More knjiga započinje 29. lipnja i trajat će sve do 8. srpnja, a za zainteresirane posjetitelje bit će otvoreno svakoga dana od 10 do 24 sata.
More knjiga, jedinstvena manifestacija promocije knjiga i čitanja. Na radost svih ljubitelja knjiga i dobre zabave organizatori su pripremili više od 300 besplatnih naslova te preko 100 sati kulturnog i zabavnog programa.
Tijekom desetodnevnog programa posjetitelji će tako imati priliku uživati u jedinstvenom ljetnom ambijentu plaže te svim popratnim ljetnim sadržajima – koktelima, ležaljkama, pijesku, besplatnim naslovima na hrvatskom i engleskom jeziku nadohvat ruke, novoobjavljenim naslovima, ali i prigodnim popustima na sve naslove koji će se moći kupiti za vrijeme trajanja Mora knjiga.
Glazbene večeri, more knjiga i tajne filmske projekcije
„Ovogodišnji program manifestacije, koja je proteklih godina privukla velik broj domaćih i stranih ljubitelja čarobnog svijeta knjiga, krije brojne zanimljive detalje. Dovoljno je reći da smo pripremili tajne filmske projekcije u suradnji s našim prijateljima iz Motovun Film Festivala, a za zaljubljenike u glazbu pripremili smo i nastupe DJ-eva u suradnji s Hrvojem Jelinčićem te DJ kolektivom Frühstück u predivnoj zelenoj oazi koju nudi park Zrinjevac.“, istaknula je organizatorica Mora knjiga Ana Marija Žužul u najavi programa.
Potrebno je posebno istaknuti kako će tijekom radnih dana svi posjetitelji od 16 do 18 sati imati mogućnost kupnje knjiga uz posebne popuste, u sklopu Happy Hour-a koji je već tradicionalan dio zagrebačkog Mora knjiga.
„Ovim projektom želja nam je svim ljubiteljima knjige ponuditi priliku da obogate svoje privatne knjižnice novim naslovima po promotivnim cijenama. U isto vrijeme želja nam je stvoriti događaj koji će biti zanimljiv i atraktivan sve većem broju stranih gostiju koji i u ljetnim mjesecima posjećuju Zagreb. Stoga nam je posebno drago da su i ove godine Lumenov projekt More knjiga prepoznali i podržali Turistička zajednica Grada Zagreba i Ministarstvo kulture, što je samo još jedna potvrda kako smo u protekle tri godine uspjeli stvoriti događaj po mjeri brojnih posjetitelja koje pozivamo da nam se pridruže i ove godine.“, dodala je Ana Marija Žužul osvrnuvši se na prva tri izdanja zagrebačkog Mora knjiga.
Konceptualni umjetnik Mario Miše i arhitektonski studio B!RO, zaslužni su za izgled ovogodišnje plaže Mora knjiga. Njihova zajednička vizija Mora knjiga prostirat će se ove godine na preko 300 m², a inspirirana je beduinskom kulturom.
M.Z.
Zagreb, 27. kolovoza 2018. – Svega par tjedana nakon što su u klasi 49er osvojili zlato, Šime i Mihovil Fantela dolaze u D-Marin Mandalinu u Šibeniku kako bi svoj talent podijelili s najmlađima. Tako će u sklopu Dana jedrenja djeca od 8 do 14 godina imati jedinstvenu priliku upoznati novopečene svjetske prvake u jedriličarskoj klasi 49er.
Zlatnom dvojcu podršku od prvoga dana, kao glavni sponzor, pruža Dogus grupa koja kontinuirano ulaže u razvoj i promociju jedrenja u Hrvatskoj. „Fantastičan uspjeh braće Fantela jako nas raduje i zaista smo ponosni što ih kao sponzor imamo priliku pratiti na njihovom putu. Sigurni smo da će ovakvih uspjeha biti još. Stoga je naša želja i najmlađima iz Šibenika i okolice pokazati što se može ostvariti uz veliki trud i rad, dati im priliku da se bolje upoznaju s jedrenjem te provedu vrijeme sa svojim zlatnim uzorima“, ističu u D-Marin grupi.
Kako se prijaviti?
Roditelji čija se djeca žele družiti s braćom Fantela trebaju ih prijaviti na adresu elektroničke pošte mandalina@d-marin.com. Najbržih 30 prijavljenih jedrit će sa Šimom i Mihovilom u vodama ispred marine D-Marin Mandalina u Šibeniku u srijedu 29. kolovoza od 11 do 14 sati. Mjesto susreta je ispred recepcije D-Marin Mandalina na adresi Obala Jerka Šižgorića 1, Šibenik.
Uvjet za sudjelovanje je odobrenje i pratnja roditelja, a djeca moraju biti dobri plivači. Važno je da djeca budu i prikladno odjevena, odnosno da imaju majicu, kratke hlače ili hlačice za kupanje i tenisice. Također, poželjno je ponijeti i kapu sa sjenilom ili šešir, dodatnu odjeću za presvlačenje, vjetrovku u slučaju kiše ili vjetrovitog vremena te kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom. D-Marin pratite i na Facebook stranici.
M.Z.
Zagreb, 20.9.2018. – Jednog od najvećih svjetskih autoriteta za temu plaćanja, Futurologa David Bircha, Financial Brand svrstao ga je među deset najutjecajnijih stručnjaka u bankarstvu, a Total Payments magazin smatra ga najutjecajnijim europskim komentatorom na temu budućnosti plaćanja. Savjetnik je najvećih financijskih organizacija za pitanja budućnosti elektronskih transakcija te stalni komentator za BBC Sky. Na Future Tense konferenciji, koja će se održati 2.10. u zagrebačkoj Laubi, Birch će govoriti o budućnosti plaćanja.
Futurolog Birch tvrdi da se naš identitet duboko mijenja, jednako kao i novac, a upravo zahvaljujući tehnološkim promjenama oba se kretanja konvergiraju. Iz toga proizlazi da sve što će nam u budućnosti biti potrebno za transakciju jest naš identitet zarobljen u jedinstvenom zapisu naših online društvenih kontakata. Birch predviđa da su upravo društvene mreže i mobilni telefoni ključne tehnologije za spomenutu promjenu te da će oni omogućiti izgradnju infrastrukture identiteta koja može poboljšati privatnost i sigurnost korisnika. Dugoročne posljedice tih promjena nemoguće je predvidjeti, dijelom zbog toga što će njihov oblik ovisiti o tome kako tvrtke iskorištavaju poslovne prilike za pružanje usluga transakcije, no sigurno predviđanje na ovom polju jest da će novac uskoro biti suvišan. Na njegovom mjestu vidjet ćemo nove digitalne valute.
Tehnologija je, ističe Birch, iz fizičkih predmeta novac pretvorila u nematerijalnu informaciju. Dolaskom smart kartica, mobitela i Bitcoina postalo je lakše nego ikad stvoriti nove oblike novca. Postalo je važno novac neodvojivo povezati s našim identitetom. Naša kartica ili telefon su sigurnosni uređaj koji nas mogu identificirati i povezati informacije o stanju na našem računu. Korištenje gotovine već sada je u padu, i sigurno će nestati
David Birch na Future Tense konferenciju dolazi uz podršku Addiko banke, a tom prilikom Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank d.d. izjavio je: “Da bi sutra bili bolji, morate danas zasukati rukave. Svi smo svjedocima kako se okruženje u kojem živimo i poslujemo mijenja nevjerojatnim tempom, koji će se još ubrzati. Sastavni dio poslovanja Addiko banke je kontinuirana transformacija u moderniju i inovativniju organizaciju. Mišljenja sam kako ćemo u sljedećih par godina upravo u segmentu plaćanja vidite najveće promjene.”
Zanimljivo je da je upravo Birch popularno rečeno „influencer“ koji utječe na inovatore, njegov Twitter slijede Bill Gates i Richard Branson. Uz sve navedeno Birch je osnivač Consult Hyperion, nezavisne konzultantske firme te autor nekoliko knjiga: Before Babylon, Beyond Bitcoin, Identity is the New Money i Digital Identity Management.
Uz Bircha, na Future Tense konferenciji govorit će futurologinja prehrane Morgaine Gaye o mikro i makro trendovima u prehrani, Gerd Leonhard o utjecaju razvoja tehnologije na razvoj čovječanstva i futurolog Aric Dromi o pametnim gradovima. Više informacija o konferenciji potražite na www.futuretense.eu
M.Z.
Zagreb, 27.rujna 2018. – Intenzivan, jak, trajan, neprolazan osjećaj, duboko ukorijenjen u ljudsku osobnost, to je mržnja. Ona je mehanizam suočavanja s onim što u nama bude strah i nelagoda. Mržnju je iznimno teško mijenjati. Znanstvenim pogledom na mržnju s naglaskom na neurobiološku podlogu emocija, neurobiologiju straha i društveno važno pitanje o utjecaju mržnje na pojedinca i cjelokupno društvo, na tribini Postoji li gen mržnje? trojica uglednih znanstvenika približila je prisutnima neurobiološke i psihičke procese, odnosno stanja i zbivanja u ljudskom mozgu koji dovode do nastanka osjećaja mržnje.
Akademik dr. Ivica Kostović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, neuroznanstvenik svjetskog ugleda, osnivač, dugogodišnji direktor i danas počasni direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu; prof. dr. Mario Vukšić, ugledni neuroznanstvenik, najbolji poznavatelja onog dijela mozga zaduženog za emocije, voditelja dvaju značajnih Laboratorija u Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u nas te doc. dr.sc. Špiro Janović, vrsni psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna i krizna stanja i psihotraumu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, uz moderatoricu, novinarku Tanju Rudeš, itekako su svojim izlaganjima zaintrigirali prepunu dvoranu u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
“Ne mogu reći postoji li gen mržnje, ali mogu reći da postoje istraživanja kod životinja koja dokazuju da kada nedostaju pojedini geni ili pojedini enzimi koji sudjeluju u sintezi i prijenosu neurotransmitora, da te životinje pokazuju veću agresivnost i mržnju“, rekao je Mario Vukšić.
Ovom tribinom započeo je ciklus javnih i dijaloških tribina Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, koji će se usmjeriti na prepoznavanje uzroka i manifestacije govora mržnje, sve izrazitije prisutnosti rasizma, nacionalizma i netolerancije prema pripadnicima nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, LGBT osobama i pojedinim ranjivim društvenim skupinama te se posebno založiti na traženju rješenja koja će pomoći jačanju tolerancije, razumijevanja i poticanju različitosti u hrvatskom društvu.
“Na početku smo ciklusa od 11 javnih i dijaloških tribina, koje će biti posvećene isključivo fenomenu mržnje, odnosno činjenici da mržnja svakim danom sve više postaje dio naše svakodnevice. Ukoliko se s njome ne želimo poistovjetiti ili pomiriti, ili u nju uroniti, o njoj nam ostaje javno govoriti te pronaći načina da ju smanjimo. Ciklus javnih tribina okrenut je interesu opće hrvatske populacije, jačanju poštivanja standarda demokratskog i civilnog društva, ali i poticanju ravnopravnosti i sudjelovanja svih manjinskih nacionalnih zajednica u životu hrvatskog društva”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Iduća tribina održat će se 24. listopada 2018., pod nazivom Religijske predrasude kao poticaj mržnji.
M.Z.