Sveobuhvatni Sainsburyjev Indeks dobrog življenja razvijen je u suradnji sa stručnjacima iz Oxford Economicsa i Nacionalnog Centra za socijalna istraživanja obuhvatio je više od 8000 odraslih Britanaca kako bi istražili način na koji ljudi mogu živjeti kvalitetnije u svakodnevnom životu.
Indeks je otkrio iznenađujuće razloge zbog kojih su ljudi nesretni. Zanimljivo je to da usamljeno jedenje obroka ljudi najviše povezuju s nesrećom od svih ostalih faktora, izuzev mentalnih bolesti.
Nacionalni prosjek je 60,7 bodova na indeksu sreće, a ljudi koji obično jedu sami postigli su 7,9 bodova niže od tog prosjeka. Jedino su mentalna oboljenja imala veći negativni utjecaj na blagostanje. Oni ljudi koji su prijavili stanja poput anksioznosti, depresije, paničnih napada ili kompulzivnog ponašanja postigli su 8,5 bodova manje od nacionalnog prosjeka,
Da se stekne još bolji dojam koliko je ljudima bitno da imaju društvo dok jedu mogu se usporediti i ostali faktori, oni sudionici koji imaju ograničeno fizičko kretanje postigli su 5,4 bodova manje, a oni koji imaju problem s učenjem 3,7 bodova manje od nacionalnog prosjeka.
Proporcionalno obrnuto oni ispitanici koji su svoje obroke jeli u društvu drugih to su najviše povezivali s blagostanjem, rezultat im je 0,22 boda veći. Bok uz bok s ostalim blagotvornim životnim situacijama poput – dovoljno vremena za obavljanje stvari (0,36), zadovoljavajući seksualni život (0,44) i dobar san (0,93 boda više).
Znanstvenici su kazali kako njihova saznanja naglašavaju važnost kontakta licem u lice za poboljšanje sreće. I drugi oblici socijalnog kontakta, u koje spadaju i razgovor sa susjedima ili susretanje s prijateljima uživo, povezuju se s većim rezultatom na indeksu sreće. Za razliku od takvog kontakta, pisanje poruka, mailova i druge digitalne interakcije preko društvenih medija uopće ne utječu na osjećaj zadovoljstva i sreće.
M.Z.
