Međuvršnjačko nasilje

Kada se govori o međuvršnjačkom nasilju vrlo je važno kako ćemo pristupiti problemu i kako ćemo o tome komunicirati s djetetom. Cilj je da nam se dijete otvori i povjeri bez obzira na to što je učinilo. Želimo da dijete zna da smo mu potpora i da nam se uvijek može obratiti, bez obzira na sve. Jer jedino tada mu možemo i pomoći. Ako komunikacija nije odgovarajuća, možemo samo stvoriti još veće probleme. Kako bi vam olakšala komunikaciju s djecom, donosim vam nekoliko uputa koje će vam pomoći.

Komunikacija s djetetom koje je nasilno prema drugima

Optuživanje i pozivanje na red vrlo često nema nikakvog učinka. Zapravo samo još više potakne dječji bijes i otuđi ga od roditelja. Treba mu ukazati da su odgovorni za svoje postupke i posljedice koje slijede.

Pod svaku cijenu treba izbjegavati pretpostavke poput:’Opet si stvarao probleme.’ Ako se učestalo iznose takve pretpostavke, dijete će s vremenom početi razmišljati ovako: ‘Zašto da se trudim biti dobar, kad već misle da sam loš i stvaram probleme. Bit ću onda onakav kakvim me i smatraju.’

Svakako treba izbjegavati riječ Zašto? Kada nekome uputimo pitanje s tom riječju, osoba automatski ulazi u obrambeni mod i smišlja odgovore kojima će se obraniti. Nećete dobiti konstruktivan odgovor niti ćete moći razgovarati s djetetom, već će sve vrlo vjerojatno završiti sa svađom.

Djetetu treba pružiti priliku da objasni zašto je nešto učinilo. To će roditeljima dati uvid u situaciju koja se dogodila i što je dijete isfrustriralo. Djetetu će pak omogućiti da bolje sagleda svoje ponašanje i uz pomoć roditelja nađe nenasilno rješenje situacije ili problema.

Djetetu treba pomoći da shvati kako njegovo ponašanje utječe na druge i koje su posljedice ne samo za njega nego i za drugu djecu.

Treba mu i pomoći da shvati zašto ga netko razljuti i zašto reagira na nasilan način, te kako da bolje kontrolira ljutnju. Tek kada dijete to samo shvati, možemo očekivati promjenu ponašanja.

Ono što je iznimno bitno je ukazati djetetu na različitosti i važnost prihvaćanja drukčijih od sebe jer djeci je to ponekad vrlo teško.

O autorici:

Iva Brčić  mag. soc./fil., je praktičar terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju, Happiest Baby edukatorica. Već godinama provodi edukaciju roditelja o baby handlingu, o odgoju i o nenasilnoj komunikaciji s djecom, te s djecom provodi radionice koje im pomažu u socijalizaciji i razvoju emocionalne inteligencije. Surađuje s Učiteljskom akademijom, Dramskom  Akademijom i Fakultetom političkih znanosti, te vrtićima i školama na kojima održava predavanja na temu odgoja, prevencije obiteljskog i međuvršnjačkog nasilja, utjecaja medija i ovisnosti o novim tehnologijama. Stručna je suradnica Abecede roditeljstva.

Oglas

Komentiraj

komentari

1 komentar